Prva praktièna saradnja Srbije i NATO-a u okviru programa Partnerstvo za mir (PfP), koju æe finansijski pomoæi vlada Norveške, biæe pomoæ Alijanse "u lociranju i uklanjanju kasetnih bombi i municije preostalih poslije rata 1999. godine".

Sada, dakle, nema više nikakve dileme da su Snage NATO tokom bombardovanja Srbije koristile i municiju sa osiromašenim uranijumom, što se ni do sada uglavnom nije poricalo ali jeste minimizirano kao problem. Svrstavajuæi ovo pitanje u sami vrh prioriteta zapadnih saveznika nakon tek obavljenog prijema Srbije u Partnerstvo ( u novembru 2006.) nekada podcjenjivani problem je dobio pravu težinu. Inaèe, zašto bi saveznici trošile novce svojih vrlo ljubopitljivih poreskih obveznika za nešto što je nevažno.?

Još uvijek se u Bugarskoj nije stišalo prvojanuarsko slavlje povodom ulaska u Evropsku uniju, a novoj èlanici su iz Brisela veæ poèela stizati upozorenja buduæi da je ova zemlja I dalje pod posebnim nadzorom zbog visoke stope kriminalieta i korupcije.

Prije gotovo godinu dana (u februaru 2006.) Evropska unija je posao glavnog posmatraèa bugarske pravosudne i policijske reforme povjerila Klausu Jansenu, jednom od vodeæih struènjaka za kriviènu istragu u Njemaèkoj.

"Potrebna nam je nova, postindustrijska revolucija", izjavio je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso (Jose Manuel Barosso) predstavljajuæi 10. januara (2006.) planove Evropske unije za ublažavanje problema globalnog otopljavanja i za smanjenje zavisnosti Evrope od tuðih izvora nafte i gasa.

Graðani Bugarske i Rumunije nisu u noæi izmeðu 31. decembra i 1. januara doèekali samo Novu 2007. godinu. Na trgovima u Sofiji i Bukureštu, više nego ispraæaj stare i doèek nove godine, slavio se  ulazak ovih zemalja u Evropsku uniju. Velika veæina graðana dviju novih èlanica evropskog kluba vjeruje da æe im, zahvaljujuæi tome, biti mnogo, mnogo bolje!

Rezolucijom Komiteta ministara Vijeæa/Savjeta Evrope broj 2002/5 od 20. marta 2002. godine, Bosna i Hercegovina je, veæ, 24. aprila pozvana da postane punopravni èlan "najstarije zajednièke kuæe demokratije na evropskom tlu". Iako u tom momentu nisu bili ispunjeni svi preduslovi za tako ‘glatku' odluku, meðu èlanicama je, napokon, preovladalo uvjerenje da je Bosni i Hercegovini potrebno pomoæi «iznutra» upravo u najdelikatnijem trenutku nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma - u implementaciji odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji zemlje.

Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Albanije, Bugarske, Moldavije i Rumunije, kao i specijalni predstavnik UN na Kosovu, potpisali su u Bukureštu Sporazum o proširenju Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), kojim je stvorena Nova zona slobodne trgovine izmeðu centralno-evropskih zemalja. Bosna i Hercegovina i Srbija su takoðe potpisale Sporazum nakon što je Srbija odustala od tzv. duhanskih olakšica, a ostale zemlje uèesnice prihvatile kompromisno rješenje službenog Sarajeva o zaštiti poljoprivredne proizvodnje. Potpisivanju Sporazuma su prisustvovali i evropski povjerenik za pitanja proširenja, Oli Ren (Olli Rehn), i koordinator Pakta za stabilnost jugoistoène Evrope, Erhard Busek.

„Sljedeæa nova èlanica EU biæe vjerovatno Hrvatska, ukoliko do kraja ove decenije  bude u stanju da preuzme odgovornosti èlanstva u Uniji, odnosno ako uspije u reformama koje sada sprovodi. Dakle, 2008. godina prethodi tom kraju decenije i EU æe dovesti svoju kuæu u red prije nego što sljedeæa zemlja-kandidat postane punopravna èlanica", u izjavi za BBC rekao je evropski povjerenik za pitanja proširenja Oli Ren (Olli Rehn). On je naglasio da je prije prvog narednog proširenja poslije prijema Rumunije i Bugarske neophodno da EU „zavede red u vlastitom dvorištu" , što je kako je rekao, „pitanje vremena i dobre volje svih sadašnjih èlanica Unije".

Pametno proširenja ili raspad

Poljska diplomatija ne prihvata da se zemljama koje kucaju na vrata Evropske unije, pa ni Turskoj, ponudi bilo kakvo specijalno partnerstvo umjesto punopravnog èlanstva, a istodobno se zalaže da proširenje bude brže nego što su sada za to raspoložene stare èlanice. „Nikada nismo razmatrali koncepciju posebnog partnerstva EU sa Turskom i nikakva druga varijanta osim punopravnog èlanstva ne dolazi u obzir" - izjavio je poljski zamjenik ministra vanjskih poslova Jan Trušèinjski za domaæi dnevni list Žeèpospolita.

Nakon godinu dana i dvije sedmice, tehnièki dio pregovora izmeðu Evropske unije i Bosne i Hercegovine o pridruživanju, završen je 14. decembra (2006. godine) zatvaranjem prvog (i lakšeg) dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dalje se ka Briselu, ipak, ne može bez ispunjenja politièkih uslova koje je Evropska komisija pred bh. vlasti postavila poèetkom 2005. godine.

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija u èetvrtak (14.12.2006.) u Briselu (Bruxelles) i zvanièno postale èlanice NATO-programa Partnerstvo za mir (PfP)

Tri balkanske zemlje potpisale su sporazum koji je nezaobilazna prethodnica punopravnom èlanstvu u Sjeveroatlanskom vojnom savezu. Do tada, sve tri zemlje æe moæi da uèestvuju u NATO-vim vježbama iako nisu njegove punopravne èlanice. Ovim sporazumom, meðutim, NATO ni jednom od partnera ne garantira i pravo na odbranu. Generalni sekretar NATO-a Jap de hop Shefer je tim povodom rekao da je "BiH konaèno krenula putem evroatlanskih integracija".