Evropa neæe biti cijela ni stabilna ako prostor Zapadnog Balkana ne bude integriran u granice Evropske unije - zakljuèak je konferencije koja je u utorak (05.12.2006.) završena u Briselu (Bruxelles) u organizaciji  "Prijatelja Evrope" - panevropske nevladine organizacije koja se bavi promoviranjem evropskih vrijednosti. U radu konferencije su sudjelovali lideri gotovo svih balkanskih zemalja, ukljuèujuæi i Tursku i Grèku. Politièko stanje u BiH nakon oktobarskih izbora, proces reformi i zastoj u pregovorima o pridruživanju, te buduænost Kosova bile su dominantne teme skupa.

Manja je vjerovatnoæa da najveæa dugoroèna prijetnja stabilnosti na Zapadnom Balkanu dolazi od posljedica raspada Jugoslavije, a veæa od zamora proširenja koji se osjeæa kod starijih èlanica EU, izjavio je danas na konferenciji u Briselu viši zamjenik visokog predstavnika Peter Bas-Backer.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost, Havijer (Javier) Solana, izjavio je 5. decembra (2206.) u Sarajevu  da poziv BiH u natov program «Partnerstvo za mir» (PfP) predstavlja «neku vrstu nagrade koja sa sobom nosi i odgovornost za dalje provoðenje reformi.» 

Iako je premijer Terziæ prije taèno godinu dana najavljivao da æe pregovori o pridrživanju biti "sigurno završeni za manje od godinu dana" - od pridruživanja za sada nema ništa.

Report on A Reinforced EU-Engagement in Bosnia and Herzegovina in the Context of the Closure of the Office of the High Representative

Ako postoji ijedna stvar s kojom su se svi složili tokom predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, onda je to èinjenica da Dejtonski sporazum mora biti reformiran. Ako postoji još jedna stvar s kojom se svi slažu, onda je to da proces za provoðenje takve reforme mora biti pošten i racionalan.

2749th EXTERNAL RELATIONS Council meeting Brussels, 15 September 2006 Council  

Conclusions on the WESTERN BALKANS

Bruxelles, 01/02/2018 - 15:20, UNIQUE ID: 180201_7

Press releases

Federica Mogherini meets with the Presidency of Bosnia and Herzegovina

Federica Mogherini, High Representative for Foreign Affairs and Security Policy/Vice-President of the European Commission, met today in Brussels with the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Dragan Čović, Mladen Ivanić and Bakir Izetbegović to exchange views on the political situation in the country and its European Union integration path. 

The High Representative and the Presidency members discussed the upcoming Strategy on the Western Balkans and the immediate priorities ahead of the BiH authorities, in particular the completion of the answers to the questionnaire, as well as ensuring the continued and effective implementation of the Reform Agenda, including on Rule of Law. 

Reforms need to be transformative for Bosnia and Herzegovina to progress on the EU integration path. This is also something that the people of the country and the EU Member States demand and expect.

High Representative Mogherini also underlined that it is on the political parties of Bosnia and Herzegovina to address electoral reform without further delay to ensure that this year's general elections are held and implemented according to international and European standards. 

She also reiterated her determination to support all Western Balkans partners, including BiH, in taking concrete and irreversible steps forward on their European Union integration path.

Zaštitna politika

Dio ekonomske politike pomoæu koje se štite interesi domaæih proizvoðaèa od negativnih utjecaja vanjske konkurencije. Uobièajena je podjela na mjere direktne zaštite (carine, prelevmani, kvote) i mjere indirektne zaštite (uvozne licence, dokaz o porijeklu robe, standardizacija).
EU takoðe primjenjuje brojne mjere zaštite zajednièkog ekonomskog prostora putem direktne kontrole uvoza ili mjerama kojima se podstièe izvoz, kao što su subvencije za izvozno orjentiranu proizvodnju, osiguranje od rizika, pospješivanje kontrole izvoznih roba itd.

 Zelena knjiga

Kljuèni dokument EU o reformi poljoprivrede, odnosno o mjerama i aktivnostima koje je u vezi s tim reformama potrebno provesti. Aktivnosti na izradi Zelene knjige trajale su paralelno s pregovorima o ulasku Španije i Portugala u EZ zbog straha od dodatnog zasiæenja evropskog tržišta poljoprivrednim viškovima i zbog straha o dopunskih izdataka za saniranje takvih posljedica. Mišljenje komisije o ovim pitanjima dostavljeno je èlanicama Zajednice 23. jula 1985. godine i nazvano je Zelena knjiga Evropske komisije. Veæ naredne godine došlo je do sniženja cijena nekih poljoprivrednih proizvoda, a posebno su se na udaru našli mlijeko, meso i mediteranske kulture.
Uz Zelenu knjigu kasnije je usvojen i Memorandum vijeæa ministara pod naslovom "Buduænost poljoprivrede u Zajednici", te brojne direktive Komisije za realizaciju nove agrarne politike. Zajednièi imenitelj svih tih mjera je bio da se preduprijede viškovi poljoprivrednih poroizvoda, a da se istovremeno ne potkopa motivacija posebno kod mladih ljudi da se bave poljoprivredom.