Graðani Bugarske i Rumunije nisu u noæi izmeðu 31. decembra i 1. januara doèekali samo Novu 2007. godinu. Na trgovima u Sofiji i Bukureštu, više nego ispraæaj stare i doèek nove godine, slavio se ulazak ovih zemalja u Evropsku uniju. Velika veæina graðana dviju novih èlanica evropskog kluba vjeruje da æe im, zahvaljujuæi tome, biti mnogo, mnogo bolje!
"Najvažnija stvar je da æemo od sada dobijati novac iz fondova Evropske unije. Imat æemo bolje puteve i nove gradske tunele. Grad se veoma brzo razvija i nadamo se da æe zahvaljujuæi novcu iz Evropske unije naša prijestolnica biti bolja" - izjavio je te uzavrele noæi u Sofiji, njen gradonaèelnik Bojkor Borisov, svjesno ili nesvjesno odražavajuæi veæinsko (vrlo površno) poimanje suštine evropskih integracija. Zapadni mediji su izvijestili da je i u Bukureštu vladalo slièno raspoloženje. Veliki je, meðutim, broj i onih koji više nemaju vremena za èekanje da bolja buduænost stigne kod njih, pa su veæ spakovali kofere da joj što prije poðu u susret. „Veèeras sam veoma sretan, jer imam priliku da nesmetano odem iz Rumunije" - izjavio je za londonski BBC jedan od anketiranih mladiæa iz centra rumunske prijestolnice.Kreatorima evropske politike proširenja, meðutim, ovakva razmišljanja nisu nepoznata pa su mjere restrikcije za radnosposobne „goste" iz novoprimljenih zemalja ugraðene veæ u pristupne ugovore kojima je svakoj od 15 starih èlanica Unije, ako to one žele, omoguæeno da svoja tržišta radne snage u prvim godinama nakon proširenja zaštite od najezde rumunskih i bugarskih peèalbara. Mlaðim èlanicama (koje su primljene 1. maja 2004.) takoðe je ostavljeno na volju. Uprkos tome, s razlogom se strahuje da æe Bugari i Rumuni, buduæi da im više nisu potrebne vize, dolaziti u statusu turiste, ostajali ilegalno i raditi na crno, a najatraktivnije destinacije bi mogle biti Velika Britanija, Irska, zemlje Skandinavije, Francuska i Njemaèka. Prema nezvaniènim podacima BBC-a, i oko 60 hiljada Makedonaca je u posljednjih mekoliko mjeseci zatražilo (i dobilo) bugarsko državljanstvo u namjeri da vlastitu sreæu potraže na Zapadu.
Bugarska i Rumunija u narednih nekoliko godina bi iz evropskih fondova mogle dobiti na desetine milijardi eura, najveæim dijelom za unapreðenje agrara kojim se u Rumuniji bavi oko 40 odsto stanovništva. Fondovi iz Brisela su, meðutim, uslovljeni rezultatima borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, u èemu su obje nove èlanice Unije najmanje postigle od kako su dobile zeleno svjetlo za pristupanje Uniji.
Njemaèki ekspert Klaus Jansen koji je za Evropsku komisiju pratio funkcioniranje pravne države u Bugarskoj, kao i mnogi drugi nezavisni posmatraèi, ocjenjuje da je ovoj zemlji pozivnica u Uniju data prerano. „Korupcije još uvijek ima na svakom koraku, pa da li æe neèija zakonom zagarantirana prava biti zaštiæena ili ne, iskljuèivo zavisi od toga u kakvim ste odnosima sa ljudima na položaju...Evropski æe policajci, na primjer, morati dobro razmisliti da li æe i u kojoj mjeri moæi razmjenjivati informacije o vlastitim istragama sa bugarskim kolegama. Mislim da su bile potrebne još najmanje dve godine da bi se u Bugarskoj izgradio dobar policijski sustav."
Pred Bugarskom i Rumunijom je oèigledno još mnogo posla na otklanjanju naslijeða komunizma, a na èlanicama Unije je da saberu sve prednosti i mane još jednog brzopletog i do sada najnepromišljenijeg proširivanja koje æe neminovno imati negativnog odraza na dinamiku prijema Hrvatske, na primjer, koja je po svim ekonomsko-politièkim kriterijima naprednija od obje novoprimljene èlanice. Glavni problem Hrvatske je, meðutim, u tome što Bugarska i Rumunija zajedno imaju oko 30,5 miliona stanovnika (èitaj potrošaèa evropskih roba) a Hrvatska oko 4,4 miliona.
Prijemom ove dvije istoènoevropske zemlje, završen je šesti krug evropskog proširenja. Evropska unija je tako, za samo tri godine, gotovo udvostruèila brojnost svoje, nekada, elitistièke familije najrazvijenijih zemalja Kontinenta. Sa 15 narasla je 27 èlanica.
Previše! I prebrzo da bi moglo funkcionirati efikasno!
(Opširnije u tekstu "Šest evropskih proširenja")