Tridesetog januara u Briselu su okonèani osmomjeseèni pregovori izmeðu Evropske unije i Bosne i Hercegovine o viznim olakšicama i readmisiji, odnosno prihvatu izbjeglica, raseljenih i drugih useljenika iz BiH kojima na teritoriji EU nije odobreno stalno boravište. Pregovaraèki timovi su dogovorili da se parafiranje Sporazuma od strane evropskih organa obavi do sredine aprila, nakon toga æe uslijediti period ratifikacije u svim zemljama èlanicama Unije, tako da se poèetak primjene viznih olakšica ne oèekuje prije kraja ove (2007.) godine.
EU-BiH Sporazumom o viznim olakšicama obuhvaæene su sljedeæe kategorije graðana:
- uposleni s diplomatskim pasošom
- studenti koji se školuju na tlu EU
- nauèni radnici
- istraživaèi
- državni službenici
- poslovni ljudi i uposlenici transportnih organizacija
- vjerski službenici
- èlanovi porodica koji u zemljama EU imaju rodbinu s legalnim boravkom
- osobe kojima je neophodno lijeèenje
- predstavnici nevladinih organizacija
- graðani kojima je viza potrebna iz humanitarnih razloga
Nositelji službenih pasoša bi novim Sporazumom stekli pravo putovanja bez vize.
Uz svu unutrašnju tromost u konstituiranju postizborne vlasti (izbori od oktobra 2006.) Bosna i Hercegovina je prva od zemalja regiona završila pregovore o liberalizaciji krajnje diskriminirajuæeg viznog režima. Sa èetiri ostale zemlje Balkana s kojima su pregovori o olakšicama otvoreni takoðe u maju 2006. godine (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) pregovori æe biti nastavljeni veæ tokom februara kako bi zemlje èlanice Unije, 1. i 2. marta mogle odluèiti da li æe ili ne odobriti Komisiji parafiranje bilateralnih Sporazuma sa svakom od zemalja tzv. Zapadnog Balkana.
Ako ishod prvomartovskog zasjednaja u Briselu bude pozitivan, u što za sada ne treba sumnjati (jer svakoj od zemalja regiona EU ima razloga ponešto darivati), sporazumi bi bili 'pušteni' u proceduru ratifikacije od strane nadležnih organa svake države èlanice Unije, a sam proces ratifikacije æe ovisiti o unutrašnjem ustavno-pravnom ustroju svake èlanice.
Ukoliko bi se dogodilo da, inaèe spora procedura ratificiranja, bude okonèana do kraja godine, bilo bi to neuobièajeno kratko 'prolazno vrijeme' jednog, za EU vrlo delikatnog, a za zemlje regije ohrabrujuæeg, pravnog akta iz oblasti viznog režima.
Veæina kategorija graðana na koje se odnose predviðene olakšice trebalo bi da ima pravo na besplatne vize s rokom trajanja do jedne godine i uz znatno lakšu proceduru trebovanja takve putne dozvole. Za disciplinovane i savjesne posjednike prava na vizne olakšice, moguæe je dobijanje i višegodišnje vize ukoliko tokom prvog prava na jednogodišnju vizu budu ispoštovana sva njena pravila.
Zvaniènici Evropske komisije su i tokom najnovije runde pregovora naglasili da se o eventualnom ukidanju viza za sve graðane BiH neæe ni otvarati rasprave bez prethodnog uvoðenja u promet takozvanog biometrijskog pasoša. Ostaje pitanje da li æe još jedno upozorenje Brisela u Sarajevu biti shvaæeno kao dobronamjerna sugestija da se umjesto stalnih privremenih rješenja, konaèno pristupi izradi pasoša buduænosti.