Briserl/Bruxelles, 23.06.2008. - Od oko 180 slovenaèkih diplomata, struènjaka i tehnièkog personala koji od 1. maja 2004. godine svakodnevno rade na predstavljanju svoje zemlje u Evropskoj uniji, jedna treæina ih ovih dana pakuje kofere jer je ovo posljednja nedjelja slovenaèkog predsjedništva Evropskokom unijom. Formalna primopredaja dužnosti predsjedvajuæeg obavit æe se, tradicionalno, taèno na polovini kalendarske godine, a tu ulogu æe od 1. jula od Slovenije preuzeti Francuska.
Bilans šestomjeseènog predsjedavanja dvomilionske Slovenije gotovo 500-milionskom Evropskom unijom, zvanièno se u Briselu ocjenjuje vrlo uspješnim. Za slovenaèkog mandata predsjedavajuæeg, Kosovo je 17. februara proglasilo nezavisnost od Srbije, Bosna i Hercegovina i Srbija su dobile Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, sve zemlje zapadnog Balkana su dobile svoje mape puta za postepeno ukidanje viznih ogranièenja; u svim ovim zemljama su prethodno stupili na snagu sporazumi o liberalizaciji viza i readmisiji; usvojena je strategija o ukljuèivanju zemalja jugoistoène Evrope u zajednièku infrastrukturnu mrežu EU; podržan je prijedlog Evropske komisije o poveæanju finansijske podrške zemljama zapadnog Balkana i Turskoj do 2011. godine od èak 7,6 milijardi eura.
Na unutar-evropskom planu, nakon više od èetiri godine sporenja usvojena je Direktiva o radnom vremenu unutar EU; na martovskom samitu šefova država ili vlada usaglašeni su stavovi o strateškom pristupu 27-rice prema pitanjima energije i klimatskih promjena; otklonjena je poljska blokada u pregovorima o strateškom partnerstvu izmeðu EU i Risije; uspješno je organizovan redovni godišnji samt izmeðu EU i Sjedinjenih Amerièkih Država; usvojena je strategija stvaranja Mediteranske unije od 40 zemalja meðu kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, itd.
Najveæi minus u regionalnoj politici Slovenije je nastavljanje tradicionalne real-politièke prakse Evropske unije, po kojoj su problematiène zemlje i konfliktna podruèja dobijali veæu podršku i pažnju od onih koji su predano i tiho radili na kursu evropskih integracija. Albanija je za slovenaèkog predsjedništva bila marginalizirana uprkos svim institucionalno-administrativnim slabostima zvaniène Tirane u pogledu prihvatanja i izvršavanja evropskih zadataka. Makedonija je prepuštena na milost i nemilost Grèke u pronalaženju izlaza iz blokade koja je izazvana sporenjem oko imena. Crna Gora, u kojoj nije bilo vidljivih turbulencija ni na politièkokm ni na ekonomskom planu, osta je takoðe manje-više zaboravljena. Bosna i Hercegovina je Dobila Sporazum o stabilizaciji, ali ni jedno od pitanja njene ustavnopravne nefunkcionalnosti nije ni dotaknuto. Najveše nepravde, Slovenija je, ipak, nanijela najbližem istoènom susjedu, Hrvatskoj koju je zbog meðudržavnih graniènih sporova i Zaštitnog ekološko-ribolovnnog pojasa, realno, uspopravala u procesu pregovora sa Evropskom unijom.
Na unutarevropskom planu, Slovenija je podbacila u razrješavanju krupnih imigracijskih problema i nepovoljnog viznog režima izmeðu EU i Sjedinjenih Država; ostavila je otvorenim pitanje strateški važne agrarne reforme; a ne svojom krivicom æe ponijeti hipoteku predsjedavajuæeg za èijeg je mandata, jedna mala sjeverna zemlja približne velièine kao Slovenija, odbacivanjem Lisabonskog reformskog ugovora zablokirala institucionalne reforme unutar EU i kompletan proces daljeg proširenja izvan njenih sadašnjih granica.
Konaènu rijeè o šestomjeseènom upravljanju Unijom daæe, ipak, u utorak najviše demokratski izabrano tijelo EU, Evropski parlament na vanrednom plenarnom zasijedanju u Briselu.
Ne treba, meðutim, zaboraviti da je Slovenija bila prva meðu 12 novoprimljenih zemalja koja je obavljala dužnost rotirajuæeg predsjedništva; da je sa 20.000 kvadratnih kilometara meðu najmanjim èlanicama Unije i da je razdoblje u kojem je bila prvi meðu jednakima, bilo prepuno regionalnih, unutar-evropskih i globalnih izazova.
Diskretni pionir nekadašnje Mladine a sadašnji slovenaèki premijer, Janez Janša, koji je od ex-jugoslovenskog buntovnika koji je još potkraj 80-tih godina prošloga vijeka umnožavao plakate i bedževe s natpisom „Evropa zdaj" (Evropa sada!) ostavio je utisak veoma dobrog 'kapetana broda' koji je, iako krajnje monotonom intonacijom, uvijek bio u stanju odgovoriti na svako i svaèije pitanje u Briselu. Na drugoj strani, usiljena opuštenost, bezuspješni pokušaji duhovitosti i povremena arogancija šefa slovenaèke diplomatije, Dimitrija Rupela, umanjivali su ukupan dojam o njegovoj požrtvovnosti.
Najveæe pouke slovenaèkog predsjedništva buduæim èlanicama unije mogla bi biti sposobnost i struènost slovenaèke javne administracije, odnos svakog pojedinca prema preuzetim obavezama, uzorna koordinacija, snažna prezentacija nacionalnog identiteta i vrhunski smisao za državni marketing. (Z.S. Prideðeno za RDW, Bin/Bonn)