A+ A A-

Samit o finansijskoj krizi

Pariz/Paris, 12.10.2008. - Šefovi država i vlada 15 zemalja euro-zone i premijer Velike Britanije koja to nije, u nedjelju su u Parizu poèeli vanredno zasjedanje èiji je cilj pokušaj dogovora o odluènijim mjerama za suoèavanje s do sada najveæom globalnom finansijskom krizom. Lideri 15-torice æe pokušati usaglasiti odluku o «usklaðenoj zajednièkoj akciji u euro-zoni kako bi u predstojeæim danima svaka država mogla uvesti mjere èija je svrha stabiliziranje finansijskog tržišta, ali tako da se izbjegnu nejednakosti u postupku", izjavila je njemaèka kancelarka Angela Merkel po dolasku u francusku prijestolnicu. Samit bi trebalo da odašalje "vrlo važan signal tržištima novca" i da bude izuzetno važan dogaðaj za "jaèanje euro-zone", izjavila je kancelarka po dolasku u Jelisejsku palatu.

Neposredno prije poèetka samita, francuski predsjednik i predsjedavajuæi EU, Nicolas Sarkozy, izjavio je da oèekuje "ambiciozan i usklaðen plan koji æe donijeti rezultate".

"Potez što su ga povukli u Velikoj Britaniji bio je vrlo dobar i trebamo voditi raèuna o njihovom iskustvu", izjavio je austrijski kancelar Alfred Gusenbauer, aludirajuæi na plan što ga je prošle sedmice proveo britanski premijer Gordon Brown u cilju spašavanja britanskog bankarskog sistema.

Brown, èija zemlja ne pripada euro-zoni, svojim bi kolegama na samitu u Parizu trebao predstaviti britanski paket finasijsklih mjera. Promatraèi smatraju da je sastanak lidera 16-torice izuzetno važan prije otvaranja tržišta novca (u ponedjeljak ujutro), koja su prošle sedmice doživjela najteži udar u novijoj historiji. Uz èelnike 15 zemalja euro-zone na sastanak su pozvani i predsjednik Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet i predsjednik Evropske komsije Jose Manuel Barroso.

Vanredni samit održava se desetak dana nakon sastanka na vrhu èetiri evropske èlanica G8 (Njemaèka, Francuska, Italjia i Velika Britanija) na kojoj je dogovoren "koordinirani pristup ali bez zajednièke akcije", što znaèi da svaka djeluje sama za sebe, na èemu je najviše insistirala Njemaèka.

Britanski plan britanskog spašavanja finansijskog sektora predviða državne garancije za pozajmice izmeðu banaka i djelomiènu nacionalizaciju finansijskih institucija koje se najviše pogoðene krizom. Državne garancije za meðubankarske pozajmice pogaðaju u samo središte krize, jer je nepovjerenje meðu bankama, koje se ne usuðuju posuðivati drugim bankama, jedan od glavnih razloga paralize finansijskog sistema u svijetu. Prema izvještavanju njemaèkih medija, vlada kancelarke Angele Merkel priprema plan spašavanja njemaèkih banaka po uzoru na britanski model.

Ideja o stvaranju tzv. "evropskog fonda" za spašavanje banaka i osiguravajuæih kuæa, koja je jedno vrijeme bila u optjecaju, èini se da je odbaèena. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je uoèi pariškog samita da takav fond u EU ne može proæi «zbog nemoguænosti efikasnog upravljanja takvim fondom».

U srijedu i èetvrtak (15. i 16. oktobra/listopada u Briselu/Bruxelles æe se okupit èelnici svih 27 zemalja èlanica EU na kojem æe opet dominirati finansijska kriza.

Drugog dana samita, razgovarat æe se i o ratifikaciji Lisabonskog ugovora, imigraciji i o energetskim pitanjima. Šefovi država ili vlada saslušat æe izviještaj Briana Cowena, premijera Irske, koja je u junu/lipnju na referendumu odbacila Lisabonski ugovor. Od tada Dablin je više puta naglašavao da na nikakve konkretne prijedloge nije moguæe oèekivati oèekivati prije samita 27-torice u decembru/prosincu. Oèekuje se da bi do tada sve ostale zemlje mogle završiti proces ratifikacije što bi, kako se oèekuje, moglo biti dodatni pritisak na Irsku da ponovo raspiše referendum prije evropskih parlamentarnih izbora u junu naredne godine.