Brisel, 21.02.2009. - Istorijsko proširenje Evropske unije ka istoku Kontinenta predstavlja neosporan ekonomski i politièki uspjeh i veliki poduhvat, kao što su i aktuelna finansijska kriza i recesija novi zajednièki izazov za jedinstvo bloka, navodi se u izvještaju Evropske komisije objavljenog u Briselu povodom skorog obilježavanja petogošnjice najveæeg proširenja EU u njenoj istoriji.
Kao nikada ranije u svojoj istoriji, EU je 1. maja 2004. godine istovremeno primila u èlanstvo deset zemalja svog “strateškog podruèja” (Èeška, Estonija, Latvija, Litvanija, Maðarska, Kipar, Malta, Poljska, Slovaèka i Slovenija). Veæ 1. januara 2007. godine EU se proširila na još dvije zemlje istog geopolitièkog kruga (Bugarska i Rumunija), èime je nastalo najveæe integrirano ekonomsko podruèje s oko pola milijarde stanovnika, zaslužnih za oko 30 posto globalnog bruto domaæeg proizvoda i više od 17 posto ukupne svjetske trgovine.
“Veliki prasak”, odnosno širenje EU na deset novih èlanica centralne i istoène Evrope dovelo je do znaèajnog poveæanja standarda stanovništva u novim zemljama èlanicama, a istovremeno je starim èlanicama otvoren novi znaèajan prostor za direktna ulaganja i izvoz - ocjenjuje Komisija. Tako je dvije godine nakon proširenja na deset novih èlanica, izvoz iz starih èlanica EU, sa oko 4,3 posto porastao na 7,5 posto, a oko 80 posto roba iz deset novih èlanica izvezeno je na tržišta ostalih èlanica Evropske unije.
U izvještaju se navodi da je dohodak po stanovniku u novim zemljama èlanicama iz 1999. godine uveæan sa 40 posto prosjeka u starim èlanicama na 52 posto u 2008. Godišnja stopa rasta istoènoevropskih privreda u prosjeku je iznosila 5,5 posto u periodu 2004.-2008. godina, a u periodu 1999-2003. godina bila je za cijelih dva posto manja.
Komisija naglašava da brzi rast ekonomije novih èlanica nije bio na raèun starih, èije su privrede u periodu 2004-2008. godina u prosjeku godišnje rasle po ‘standardnoj’ stopi od oko 2,2 posto.
"Strana ulaganja u nove države èlanice su u nekoliko zemalja s nekontrolisanim unutrašnjim kreditnim rastom, potaknutim stranim sredstvima, prenapregnula ekonomije tih zemalja i dovela do velikih unutrašnjih debalansa", navodi se u izvještaju Komisije. Zvaniènici EU, meðutim, odbacuju tezu da su za takve probleme kriva proširenja, iznoseæi pritom tvrdnju da se i veæina starih èlanica Unije suoèava sa istim problemima, te da se nove države èlanice uspješnije bore “s ekonomskom olujom od onih zemalja koje nisu unutar Unije”.
"Zadnja dva proširenja Evropske unije poslužila su kao sidro stabilnosti, pokretaè demokratije i vladavine prava u cijeloj Evropi”, izjavio je evropski komesar za proširenje Oli Ren povodom objavljivanja izvještaja Evropske komisije o iskustvu i efektima dva posljednja proširenja EU na jugoistok Kontinenta. On je takoðe naglasio da “sadašnja ekonomska i finansijska kriza ne bi smjeli da zaustave proces proširenja tako što bi se, zbog teškoæa koje nisu sporne, planirano proširenje EU neopravdano skrenuo na slijepi kolosijek”.
Sliènog je mišljenja i evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Joakim Almunia. “Ne smijemo dozvoliti da sadašnja globalna kriza zasjeni ovakav nenadmašan uspjeh. Jer samo ujedinjeni možemo oblikovati rješenje globalnih pitanja, poput klimatskih promjena ili nekog novog meðunarodnog finansijskog upravljanja. Podijeljeni neæemo postiæi ništa što bi dugoroèno moglo biti korisno veæini", rekao je Almunia na konferenciji za novinare u Briselu.
"Oni koji tvrde da je gubitak radnih mjesta posljedica širenja, za to nemaju argumente", rekao je Almunja i dodao da se ne smije dozvoliti da trenutna ekonomska i finansijska kriza «zasjene nepobitne uspjehe postignute širenjem Evropske unije».
Da bi se sprijeèili eventualni nesporazumi u rješavanju globalne krize, EU æe 1. marta održati vanredni samit evropskih lidera, na kojem æe se otvoriti debata i povodom prigovora nekih manjih èlanica Unije o navodnim protekcionionistièkim mjerama najveæih èlanica kako bi se prednost dala saniranju posljedica globalne krize na vlastitom terenu. Istim povodom, èeško predsjedništvo EU æe 2. marta u Pragu održati i veliku sveevropsku konferenciju o «pozitivnim uticajima širenja na blagostanje novih i starih èlanica Evropske unije».