Neoèekivana podrška daljnjem proširenju meðu graðanima EU porasla je na 49 posto u odnosu na razdoblje neposredno uoèi zadnjeg proširenja kada su 1. januara 2007. primljene Rumunija i Bugarska. Tada je podršku proširenju EU dalo 46 odsto ispitanih eurograðana. Ovo su najnoviji rezultati Eurobarometra (Statistièkog zavoda EU sa sjedištem u Luksemburgu/Luxembourg) èije je djelomiène rezultate objavila Europska komisija u srijedu, 20. juna/lipnja. Potpuni rezultati bit æe objavljeni do kraja sedmice.
Istraživanje je provedeno izmeðu 10. aprila/travnja i 15. maja/svibnja u 27 zemalja èlanica, dvije kandidatske zemlje (Hrvatska i Turska) te u sjevernom dijelu Kipra/Cipar, podruèju koje ne nadzire meðunarodno priznata vlada u Nikoziji/Nikosija.
U Španiji je podrška daljnjem proširenju porasla za 14 posto (s 51 na 65 %), u Nizozemskoj za pet posto i sada iznosi 50 %, a u Velikoj Britaniji iznosi 41 posto, što je takoðe porast od pet posto. Velika veæina, 69 posto, s optimizmom gleda na buduænost Evropske unije, a u Hrvatskoj 53 posto.
Evropljane najviše zabrinjava nezaposlenosti, 34 posto ispitanih, te kriminal, koji je na prvo mjesto stavilo 24 posto ispitanih. Oko 52 posto misli da je stanje ekonomije u njihovim državama dobro.
Veæina od 57 anketiranih ocjenjuje da je èlanstvo njihove zemlje u Uniji dobra stvar, što je najbolji rezultat od 1994. godine, a nešto preko 52 posto ima pozitivnu sliku o Evropskoj uniji. Najveæa podrška èlanstvu u Evropskoj uniji zabilježena je kod mlaðe populacije, te kod obrazovanijih i onih koji više zaraðuju.
Velika veæina ispitanika, 81 posto, smatra da se odluke u borbi protiv terorizma trebaju donositi na nivou EU, 69 posto ih smatra da tako treba biti i u podruèju zaštite okoliša, te 62 posto u podruèju odbrane i vanjskih poslova.