Brisel/Bruxelles ,02.07.2008. - Oko 15 posto graðana EU smatra da su bili žrtva diskriminacije po osnovu životne dobi, invalidnosti, vjeroispovjesti ili seksualne orijentacije, pokazuju najnovije analize evropske agencija za istraživanja javnog mnijenja Eurobarometar.
Zato je Evropska komisija odluèila da, meðu mjerama kojima se Evropska unija u posljednje vrijeme želi što više približiti graðanima, predloži Evropskom parlamenmtu i zemljama èlanicama da se osim gore spomenutih anomalija, zajednièki unaprijedi i politika prema diskriminaciji po osnovu rada i radnog odnosa, prema pravu na blagovremenu informaciju o privatizaciji ili reorganuzaciji preduzeæa, prava na lijeèenje i obrazovanje pod istim uslovima na cijeloj teritorije EU, itd.
Prijedlog zakonskog paketa pod nazivom "Obnovljena socijalna agenda" sastoji se od 19 inicijativa u podruèju zapošljavanja i socijalnih pitanja, obrazovanja, zdravlja i informatièkog društva.
"Nejednakosti u dosadašnjem zakonodavstvu pojedinih èlanica EU su omoguæavale da su ljudi izvan radnog mjesta bili zaštiæeni samo na temelju spola, rase ili etnièkog porijekla. Novim mjerama želimo osigurati jenakost po svim pitanjima, za sve generacije, za sve spolove i sve graðane Evropske unije", izjavio je evropski komesar za socijalna pitanja i jednakost Vladimir Špidla.
Ako novi prijedlog mjera bude podržan, agencije za iznajmljivanje stanova na primjer neæe više moæi odbiti uslugu homoseksualcima ili studentima, osiguravajuæa društva neæe smjeti invalidima uskraæivati pravo na obavezno životno osiguranje prilikom putovanja preko turistièkih agencija, a pacijenti bi se mogli lijeèiti u svakoj zemlji EU po istim cijenama zdravstvenog osiguranja koje plaæaju u svojoj zemlji.
Komisija takoðe predlaže snažniju ulogu radnièkih savjeta, strukovnih udruženja i sindikata, jer prema direktivi Evropske komisije iz 1994. godine, radnici u velikim multinacionalnim preduzeæima imaju pravo biti konsultovani o važnijim odlukama poslovodstva ako su organizovani u Evropske radnièke savjete kakvih širom EU ima oko 800 i koji zastupaju više od 20 hiljada radnika. Savjeti, meðutim nisu imali dovoljan pristup informacijama o poslovnim odlukama poslovodstva, pogotovo kada su preduzeæa razmještena u više zemalja ili na više kontinenata. Sada se i takvoj praksi želi stati ukraj.
Iako zemlje èlanice Evropske unije za socijalnu politiku izdvajaju prosjeèno oko 26 posto godišnjeg budžeta, što je skoro duplo više nego u SAD i Japanu, ta bi sredstva, po ocjeni Evropske komisije, u buduænosti morala biti pravednije rasporeðena i efikasnije utrošena.
A glavnu odgovornost za to snose države èlanice jer je socijalna politika, po najveæem broju pitanja, u njihovoj nadležnosti, a uloga EU je više koordinativna.ZS