Brisel (Bruxelles), 29.01.2009 - Od poèetka ove godine, elektronski mediji iz zemalja zapadnog Balkana i Turske koji su imali svoja dopisništva u sjedištu EU neæe više primati tehnièku podršku Evropske komisije, izvijestio je Euobserver.
Predstavnici ovih medija su takvu odluku prihvatili s iznenaðenjem i nevjericom, smatrajuæi da æe izvještavanje o svakodnevnim aktivnostima EU sada biti ugroženo. Evropska komisija je, meðutim, za sada odluèna u namjeri da se dosadašnja pomoæ medijima preusmjeri ka drugim projektima u zemljama Balkana.
Dopisnièke ekipe iz zemalja koje su u postupku pridruživanja Evropskoj uniji, do sada su dobivale tehnièku podršku Evropske komisije u vidu kamera, prostora za pripremu tv izvještaja i besplatnih satelitskih prijenosa do svojih redakcija, a sve u namjeri da se obezbijedi što bolje praæenje aktivnosti evropskih institucija i njihovih preporuka, zakljuèaka i odluka u vezi sa zemljama ovog regiona.
Mnogo prije uspostave instrumenata pomoæi za medije zapadnog Balkana, Evropska komisija je uspostavila mehanizme tehnièke podrške elektronskim medijima iz 10 zemalja centralne i jugoistoène Evrope koje su se pridružile Evropskoj uniji 2004. i 2007. godine.
«Naš cilj je da dosadašnju pomoæ dopsiništvima iz Brisela preusmjerimo ka što veæem broju korisnika u regionu, da ta pomoæ bude raznovrsnija i što je moguæe više pravedna», izjavila je Krisztina Nagy, glasnogovornica evropskog povjerenika za proširenje Olli Rehna. Ona je takoðe potvrdila da æe Evropska komisija u buduænosti mnogo više insistirati na racionalizaciji odobrenih sredstava pomoæi, a do cilja æe se pokušati doæi preko projekata kao što su edukacija novinara i tehnièkog osoblja iz medija, seminari i druge struène aktivnosti, a koje æe se realizirati u zemljama regiona.
«Riješenost EU da nastavi pomagati medijima u regionu zapadnog Balkana nije dovedena u pitanje. U toku 2008. godine završena je procedura selekcije novih medijskih projekata u vezi s aktivnostima EU na zapadnom Balkanu i u Turskoj za koje je predviðena povelika suma novca od oko 650 hiljada eura za 2009. godinu, a odabrano je ukupno šest projekata iz zemalja zapadnog Balkana i jedan iz Turske», izjavila je Nagy.
Balkanski dopisnici iz Brisela podržavaju inicijativu Komisije da se još više poveæaju fondovi za medijske projekte na terenu, ali smatraju da evropske institucije ne prestaju s pogreškama kada ocjenjuju znaèaj informacija koje odlaze u region «iz srca dogaðanja» i «iz prve ruke».
Razoèarana najnovijom odlukom Komisije, stalni dospisnik makedonske televizije Kanal 5 iz Brisela, Tanja Milevska, napisala je na Balkan Insight blogu da je "Evropskoj komisliji vrlo dobro poznato da mediji u regionu zapadnog Balkana ni do sada nisu tretirani ravnopravno s drugim velikim tv kuæama kao što su BBC, CNN, France 24 ili Al Jazeera». Ona podsjeæa da korištenje kamere, priprema tv priloga i satelitska usluga za distribuciju izvještaja koštaju izmeðu 800 i 1.500 eura po danu, bez dnevnice ili plate za dopisnika. Ernest Bunguri, dopisnik albanske televizije Alsat, u najnovijoj odluci Komisije prepoznaje i politièku dimenziju problema. «Jedini novinari koji imaju priliku da izbjegnu politièke pritiske u svojoj zemlji, su dopisnici iz Bisela», izjavio je Bunguri za makedonske novine Dnevnik, a prenosi Euobserver.
Nema sumnje da su, ukidanjem pomoæi Evropske komisije, sve balkanske tv kuæe koje su imale svoje dopisnike u sjedištu EU dovedene pred pitanje da li æe moæi same izdržati takve rashode i kada æe zatvoriti svoje dopisništvo u Briselu. Èinjenica je, meðutim, da je dosadašnji naèin podrške bio pristrasan i neprincipijelan, jer su novac dijelili samo oni tv novinari i njihovi snimatelji koji su se sticajem okolnosti zadesili u Briselu. Jedini dosadašnji izuzetak je bila Hrvatska radio-televizija koja ima vlastite stalne dopisnike iz sjedišta Evropske unije.Z