Brisel, 14.03.2008. - Drugog dana zasjedanja redovnog samita EU, kji je prvenstveno posveæen pitanjima unutar-evropskog ekonomskog rasta i zapošljavanja, spreèavanju negativnih uticaja klimaskih promjena i stabilizaciji finansijskog tržišta - nastavlja se i debata o, za sada maglovitom, francusko-njemaèkom prijedlogu o stvaranju Mediteranske unije.
Na ponoænoj konferenciji za novinare na kojoj je rezimiran uèinak prvog dana samita, predsjedavajuæi sastanka na vrhu EU, slovenaèki premijer Janez Janša, o ovoj temi nije mogao, ili nije želio, reæi ništa više osim naèelnog stava o kojem æe se, kako je rekao, tek raspravljati unutar unije i sa zemljama Sredozemlja.
"Sinoæ smo samo informisani o zajednièkom francusko-njemaèkom prijedlogu o Sredozenoj uniji koji je prestavljen, koliko ja razumijem, u formi nadgradnje veæ postojeæeg Barcelonskog procesa. Inicijativu su lideri EU naèelno podržali, ali je dogovoreno da konaène zakljuèke o ovoj temi Evropski Savjet usvoji vjerovano tokom drugog dana samita, iako bi i ti zakljuèci za sada mogli biti samo naèelni", izjavio je Janša.
Konfuziju oko ove idje izaziva èinjenica da je slièna ideja EU u realizaciji još od 1995. godine, a poznata je kao Barcelona proces ili Euro-mediteransko partnerstvo, kojim je obuhvaæeno 12 zemalja južnog i istoènog Mediterana: Alžir, Maroko, Tunis, Egipat, Izrael, Jordan, Palestinski teritorij, Liban, Sirija, te Turska, Kipar i Malta.
Nakon dvadeset godina stalnog unapredjenja bilateralnih trgovinskih odnosa izmedju Evropske unije i partnerskih zemalja mediteranskog podruèja, na konferenciji ministara spoljnih poslova u Barceloni, 27. i 28. novembra 1995. godine dogovorena je "nova faza partnerstva" kojom su "proširene i produbljene veze bilateralnih, multilateralnih i regionalnih odnosa izmedju EU i parnerskih zemalja Sredozemlja", navedeno je uz ostalo u zakljècima tadašnjeg samita Evropske unije.
Zbog poznatog zahladjenja odnosa izmedju Zapada i Libije, ova zemlja je tada bila izuzeta i sve do poèetka 2004. imala je status posmatraèa. Nakon naglog zaokreta u spoljnoj politici ove zemlje prema Evropskoj uniji, libijski vodja pukovnik Muamer al Gadafi/Mummar al Gaddafi, je 27. februara iste godine obavijestio tadašnjeg predsjednika Evropske komisije, Romana Prodija, da je Libija spremna na "momentalni poèetak rada u okviru Barcelona procesa".
"Veliku podršku" francusko-njemaèkoj inicijativi, u èetvrtak je dao i hrvatski premijer Ivo Sanader, iako nikome za sada u sjedištu Unije, pa ni šefovima država i vlada dvadesetsedmorice, nije sasvim jasno da li se radi o "nadogradnji Barcelosnkog pocesa ", kako je izjavio slovenaèki premijer Janša, ili se radi o potpuno novom projektu u koji bi bile ukljuèene i ex-jugoslovenske zemlje koje imaju izlaz na Jadran.
Zekerijah Smajiæ, stalni dopisnik DW