Brisel/Bruxelles, 24.06.2008.-Vanjskopolitièki odbor Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj o proširenju u kojem se podržava širenje na kandidatske zemlje i one kojima je obeæana evropska perspektiva, ali se istièe da u razmatranju buduæih aplikacija za èlanstvo EU mora uzeti u obzir i "svoje apsorpcijske kapacitete".
Vanjskopolitièki odbor istièe da EU mora poštovati svoja obeæanja data zemljama jugoistoène Evrope. U izviještaju zastupnika Evropske narodne stranke (EPP), njemaèki demokršæanin Elmara Broka, izražava se "èvrsta privrženost svim zemljama kandidatima i onima kojima je data jasna perspektiva èlanstva".
Evropska unija je na samitu u Solunu 2003. godine obeæala perspektivu èlanstva svim zemljama jugoistoène Evrope. Pregovori o èlanstvu otvoreni su sa Hrvatskom i Turskom, a treæa kandidatska zemlja Makedonija, èeka na datum poèetka pregovora. Ostale zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije imaju status potencijalnih kandidata i perspektivu èlanstva. Izvan tog kruga postoji još nekoliko zemalja poput Ukrajine i Moldavije, koje izražavaju želju da postanu èlanicama, a trenutno su obuhvaæene Evropskom susjedskom politikom (ENP), ali unutar EU još uvijek nema saglasnosti oko toga da li i ovim zemljama treba dati perspektivu èlanstva, rekao je Brok.
U izvještaju se takoðe istièe potreba da se premosti jaz izmeðu politike proširenja i politike prema susjedima "na naèin da se zemljama obuhvaæenim susjedskom politikom ponudi šira saradnja, koja ne mora nužno voditi ka èlanstvu". Prema ovom izviještaju, sudjelovanje u Evropskoj susjedskoj politici ne predstavlja "ni naèelno ni u praksi, zamjenu za èlanstvo, ali ni stepenicu koja nužno vodi prema èlanstvu".
U izviještaju se istièe da Evropska unija za "buduæa proširenja mora nastojati ojaèati svoje integracijske kapacitete" te da svaka pristupajuæa zemlja, prije ulaska u Uniju treba "riješiti svoje glavne unutarnje probleme, a posebno one koji se odnose na granice i ustavno ureðenje". Brok na kraju izvještaja zakljuèuje da EU mora razviti bolju komunikacijsku strategiju o proširenju, podsjeæajuæi vlade i parlamente zemalja èlanica da je "na njima da na odgovarajuæi naèin obavještavaju javnost o pozitivnim dostignuæima dosadašnjih proširenja".
Izvještaj Elmara Bora je prihvaæen sa 51 glasom za i 9 suzdržanih, a o njemu æe se glasati i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta na jednom od sljedeæih zasjedanja.
Izvještaji Evropskog parlamenta ove vrste pravno su neobvezujuæi dokumenti,. jer Evropski parlament nema nadležnost nad pristupnim procesima, osim na samom kraju kada potvrðuje pristupni sporazum. Ipak Brok je podsjetio da se Strategijom proširenja EU uzima u obzir "ravnoteža izmeðu geostrateških interesa Unije, politièkog razvoja izvan njenih granica i svojih apsorpcijskih kapaciteta".