Èelnici 27 zemalja èlanica Evropske unije postigli su u ranim jutarnjim satima u subotu, 23. juna dogovor o pokretanju pregovora o novom ugovoru o reformama evropskih institucija, što otvara put daljnjem proširenju, potvrdila je na konferenciji za novinare njemaèka kancelarka Angela Merkel."Jedino èinjenica da imamo dobre izglede da æemo 2009. godine imati novi ugovor otvara put za proširenje. Ugovor iz Nice 'dizajniran' je za 27 zemalja èlanica i s njim ne bi bilo moguæe proširenje. To je jedan od glavnih razloga zašto smo rekli da sada trebamo djelovati brzo. Jedino putem novoga ugovora koji æemo dobiti, Hrvatska æe moæi postati naša nova èlanica", izjavila je Merkel.
Ni predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso, nije skrivao zadovoljstvo napretkom ka konaènom rješenju. "Bez novog ugovora ne bismo mogli nastaviti s proširenjem jer bi se neke zemlje èlanice doista tome suprotstavile. Ovo je veliko postignuæe za proširenje, posebno za Hrvatsku", rekao je Barroso.Èelnici Evropske unije postigli su dogovor o «detaljnom mandatu» za novi ustavni ugovor nakon što su uspjeli postiæi kompromis s Poljskom o naèinu odluèivanja. "Postigli smo ono što smo i htjeli postiæi. Imamo precizan i detaljan mandat za Meðuvladinu konferenciju", izjavila je Merkel.Meðuvladina konferencija koja æe biti sazvana na jesen trebalo bi da usaglasi tekst ugovora do kraja godine, tako da on može biti ratificiran u parlamentima zemalja èlanica prije narednih izbora za evropski parlament u proljeæe 2009. godine.
Dogovor je postignut treæi dan samita nakon višekratnih pokušaja uvjeravanja poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog da prihvati koncept odluèivanja koji zagovara veæina. Poljska je za uzvrat dobila velike ustupke kojima se, uz ostalo, predviðeni da naèin odluèivanja tzv. dvostrukom veæinom neæe biti u funkciji prije 2014. godine, a izmeðu 2014. i 2017. bit æe prijelazno razdoblje. Ovim dogovorom, više od tri godine sporna verzija evropskog ustava je definitivno pokopana, jer je 2005. godine odbaèena na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, što je i bio veæ dovoljan formalno-pravni razlog za zaustavljanje svih daljih aktivnosti na njegovom ožitvovorenju.
U novom ugovoru, koji uklanja institucionalne zapreke za proširenje i omoguæuje lakše funkcioniranje Unije, zadržana je bit rješenja iz propalog ustava, izmeðu ostalog uvoðenje funkcije predsjednika Vijeæa EU s dvoipogodišnjim mandatom, uvoðenje funkcije visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji æe ujedno biti potpredsjednik Europske komisije, odluèivanje dvostrukom veæinom glasova i smanjenje broja podruèja o kojima se odluèuje konsenzusom. I Velika je Britanija bila velika zapreka postizanju dogovora, ali su njeni zahtjevi zadovoljeni takoðe kompromisom po kojem æe ova zemlja biti izuzeta iz pojedinih odredbi novog ugovora. To se odnosi prvenstveno na Povelju o temeljnim pravima i na pitanja iz podruèja pravosuða i unutarnjih poslova.
Bez obzira koliko kompromisi bili odlika svake dobre i uspješne politike, ovoliko kompromisa po toliko krupnih pitanja, kao što se dogodilo na ovom briselskom samitu EU, nisu dobar nagovještaj za uspješnu i efikasnu Evropsku uniju u buduænosti. To æe se uskoro vidjeti na djelu.