Brisel/Bruxelles, 08.12.2008. - Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) na sastanku održanom u ponedjeljak, 8. decembra/prosinca u Briselu/Bruxelles dali su punu podršku godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku zapadnobalkanskih zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP).
"Vijeæe je razmijenilo i dopunjeni dokument Evropske komisije pod nazivom "Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje 2008.-2009." te izvještaje o napretku Makedonije, Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije i Kosova. Vijeæe je potvrdilo "evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, koja je i dalje od kljuène važnosti za stabilnost, pomirenje i buduænost regiona".
"Vijeæe podsjeæa da samo ostvarivanjem stvarnog napretka u privrednim i politièkim reformama i poštovanjem potrebnih uvjeta i kriterija, potencijalni kandidati mogu dobiti status kandidata, a krajnji cilj je njihovo èlanstvo u EU". U zakljuècima se takoðer podsjeæa da provedba obveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja, ukljuèujuæi i odredbe koje se odnose na trgovinu "predstavljaju bitan element na koji æe se EU oslanjati prilikom razmatranja eventualnih zahtjeva za primanje u èlanstvo".
Vijeæe EU poziva sve zemlje zapadnog Balkana da ulože dodatne napore u kljuènim podruèjima poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pravosudnih i upravnih reformi.
Ministri su izrazili "zabrinutost zbog razvoja politièkih prilika i usporavanja reformi u BiH", ukazali su na napredak evropskih reformi u Crnoj Gori, te ponovo odgodili poèetak primjene Privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom "sve dok vlasti u Beogradu ne ostvare potpunu saradnju s Haškim tribunalom", odnosno sve dok i general Ratko Mladiæ ne bude priveden meðunarodnoj pravdi.
U kontekstu odnosa sa BiH, u završnom dokumentu Vijeæa ministara EU se navodi da je "potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavljalo važnu etapu u odnosima EU sa tom zemljom", ali se sada ponovo izražava "velika zabrinutost zbog razvoja politièke situacije, ukljuèujuæi i nedavne jednostrane izjave i poteze, kao i zbog usporavanja procesa neophodnih reformi".
"Nužnost
zajednièke vizije buduænosti zemlje, poštovanje pravne države, jaèanje državnih
institucija i sposobnosti državne uprave, bitka protiv korupcije i
organizovanog kriminala - i dalje predstavljaju kljuène izazove u razvoju
BiH", navodi se u zakljuècima evropskih ministara.
Vijeæe je u posebnim zakljuècima o BiH još jednom potvrdilo "evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine", uz poziv bosanskim politièkim voðama da preuzmu odgovornost za provoðenje reformi. Ponovo je pozrdavljen dogovor trojice politièkih lidera od 8. novembra/studenoga iz Pruda kod Odžaka, te zatražena njegova "brza primjena i konkretizacija".
Još jednom je istaknuta podrška visokom predstavniku te naglašeno da se ostaje pri uvjetima i ciljevima za transformaciju OHR-a u Ured specijalnog predstavnika Unije (EUSR).
Ministri su takoðe i ovoga puta snažno podržali nastojanja visokog predstavnika meðunarodne zajednice i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Miroslava Lajèaka.
U zakljuècima o Crnoj Gori navodi se da "Vijeæe ministara pozdravlja ostvareni napredak na putu evropskih integracija". Posebno se pozdravljaju ostvareni rezultati u provoðenju "politièkih i ekonomskih reformi, te uspješnom startu u primjeni Privremenog sporazuma o trgovini". Navodi se, takoðe, da su u Crnoj Gori "i dalje nužni postojani napori, naroèito u cilju jaèanja pravne države i kapaciteta državne uprave, kao i u reformama pravosuða, nezavisnosti medija i suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala".
Crna Gora je u posljednjih nekoliko sedmica najavljivala da æe do kraja ovog mjeseca podnijeti zahtjev za sticanje prava na status kandidata. U tom statusu su trenutno Hrvatska, Turska i Makedonija, a sve ostale zemlje regiona su u statusu potencijalnog kandidata.
Ministri EU su zakljuèili da Kosovo, èiju neovisnost još nije
priznalo pet država èlanica EU, može raèunati na pomoæ Brisela za privredni i
politièki razvoj. Vijeæe i ovoga puta poziva kosovske vlasti da "pojaèaju rad institucija vlasti i
vladavinu prava, te da garantiraju zaštitu srpske i ostalih manjina na Kosovu".