RDW
U srijedu, 12. aprila, okonèana je javna rasprava o amandamanima na ustav Bosne i Hercegovine iz Dejtona. Ali i nakon završne debate koja je simbolièno organizirana u zgradi državnog Parlamenta, nimalo nije izvjesnije da æe paragrafi ratom nametnutog ustavnog kompromisa uskoro biti obesnaženi.
Predstavnici bošnjaèkog naroda su zadovoljni „jer æe država biti jaèa“. Bosanski Srbi su nezadovoljni predloženim rješenjima upravo zbog toga. A bosanski Hrvati su i u završnoj raspravi dokazivali da su - u odnosu na ova dva ustavotvorna naroda - zapostavljeni i neravnopravni.
Dok su se u Sarajevu svodili raèuni višemjeseène institucionalne i vaninstitucionalne rasprave o buduæem ustavu, predsjedavajuæi bh. Predsjedništva, Sulejman Tihiæ, je tri dana gostovao u Kraljevini Holandiji, odakle je diplomatskim kanalima, kao i obièno, bh. javnosti u zemlji dojavljeno kako su mu evropski i holandski zvaniènici potvrdili da „Bosnu i Hercegovinu smatraju dijelom evropske porodice“.
Da je rijeè o bilo kojoj državi Azije, Afrike i amerièkog kontinenta, ili o bilo kojoj provinciji velike Australije, nemušta diplomatska dojava bi vjerovatno i imala karakter medijske vijesti. Ali u sluèaju Bosne i Hercegovine koja je dio evropske porodice samom svojom geografijom i historijom, neutemeljeno podgrijavanje procesa evropeizacije BiH je manipulacija javnošæu. Naprosto zbog toga što za èlanstvo u EU nije dovoljno biti samo evropska zemlja: bez progresivnog demokratskog ustava i svakodnevnog dokazivanja ustavotvornosti, zakonitosti i demokratiènosti u praksi - ni jedna evropska država ne može postati èlanicom Evropske unije.
Bh. politièari bi ovakvu tvrdnju veoma lako mogli provjeriti kod svojih kolega u susjednoj Hrvatskoj, koja je u odnosu na BiH, zemlja visoke institucionalne ureðenosti, dinamiènog ekonomskog razvoja, uzorne javne infrastrukture i svepolitièkog jedinstva kada je rijeè o evropskim integracijama. Pa ipak, u najnovijem izvještaju Evropske komisije o Hrvatskoj, zvanièni Brisel je zadovoljan napretkom tek u šest reformskih podruèja. Èak u trinaest poglavlja je nezadovoljan, a u nekoliko sluèajeva je i zabrinut.
Hrvatski mediji i politièari, meðutim, o svim slabostima hrvatske evropeizacije javno govore, dok u Bosni i Hercegovini još uvijek dominiraju samo ružièasti tonovi, što samo po sebi ne može riješiti elementarno pitanje: da li je BiH stvarna ili fiktivna država?
Zekerijah Smajiæ
(Autor je specijalista za evropska pitanja)
Menu