Brisel/Bruxelles, 11.07.2008.  -  Od marta najavljivana prva donatorska konferencija za Kosovo biæe održana danas u Briselu s ciljem da se prikupi oko 1,4 milijarde eura. Konferenciju je sazvala Evropska komisija, a otvorit æe je evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn i predsjednik kosovske vlade Hašim Taèi/Tachi.

U obrazloženju Evropske komisije se navodi da je pomoæ meðunarodnih donatora potrebna "za uspješnu realizaciju Ahtisarijevog plana, za diplomatsku promociju nezavisnog Kosova i stvaranje bezbjednosnih snaga i obavještajne službe Kosova".

Brisel/Bruxelles, 11.07.2008. - Za predstojeæi samit o Mediteranskoj uniji ili sve èešèe Sredozemnoj uniji, koji je zakazan za nedjeju u Parizu, Generalna direkcija Evropske komisije za prevodilaèke poslove obezbijedila je 88 prevodilaca, koji æe cijeli tok samita prevoditi na 29 jezika.

Ovo je pri put da se jedan dogaðaj u organizaciji Evropske unije aktivno ili pasivno prevodi na toliko jezika. Svi redovni samiti Evropske unije prevode se na 22 službena jezika Evropske unije.

Iz francuskog predsjedništva je u petak saopšteno da æe svih 44 predsjednika država ili vlada, ukljuèujuæi i predstavnike Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, koje su pozvane u èlanstvo Mediteranske unije, ovoga puta moæi govoriti na maternjem jeziku i slušati izlagaja drugih uèesnika samita na svom jeziku.

Prva euro-mediteranska konferencija na nivou šefova diplomatije, koja je održana 27-28. novembra 1995. godine u Barcelini, ozvanièila je osnivanje Euro-mediteranskog partnerstva poznatijeg kao Barcelona proces. Rijeè je o „širokom okviru" za politièku, ekonomsku, sigurnosnu i svaku drugu saradnju izmeðu zemalja èlanica Evropske unije i partnerskih zemalja na južnoj obali Sredozemnog mora. Proširenjem EU od 1. maja 2004. godine dvije partnerske zemlje 'mediteranskog kruga' (Malta i Kipar) postale su èlanice Evropske unije, ali struktura èlanica Euro-mediteranske unije se nije promijenila, jer su je i dalje èinile sve zemlje èlanice EU i deset preostalih partnerskih zemalja južnog Sredozemlja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska Teritorija, Sirija, Tunis i Turska. Od 1999. godine Libija je imala status posmatraèa, a njen voða Moamer el Gadafi nije potvrio dolazak na Parpški samit.

Prva euro-mediteranska konferencija na nivou šefova diplomatije, koja je održana 27-28. novembra 1995. godine u Barcelini, ozvanièila je osnivanje Euro-mediteranskog partnerstva poznatijeg kao Barcelona proces. Rijeè je o „širokom okviru" za politièku, ekonomsku, sigurnosnu i svaku drugu saradnju izmeðu zemalja èlanica Evropske unije i partnerskih zemalja na južnoj obali Sredozemnog mora. Proširenjem EU od 1. maja 2004. godine dvije partnerske zemlje 'mediteranskog kruga' (Malta i Kipar) postale su èlanice Evropske unije, ali struktura èlanica Euro-mediteranske unije se nije promijenila, jer su je i dalje èinile sve zemlje èlanice EU i deset preostalih partnerskih zemalja južnog Sredozemlja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska Teritorija, Sirija, Tunis i Turska. Od 1999. godine Libija je imala status posmatraèa, a njen voða Moamer el Gadafi nije potvrio dolazak na Parpški samit.

Beisel/Bruxelles, 10.07.2008. - Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi/Nicolas Sarkozy, koji se u ulozi predsjedavajuæeg Evropske unije obratio u èetvrtak Evropskom parlamentu, podržao je politiku proširenja Evropske unije prema Balkanu, iskljuèio moguænost bilo kakvih "prijelaznih etapa" ili "koncentriènih krugova" za zemlje u statusu kandidata ili potencijalnog kandidata, ali je ostao pri ranijem stavu Francuske da proširenje nije izvodljivo prije stvaranja institucionalno-pravne osnove za prijem novih èlanica.

Brisel/Bruxelles, 10.07.2008. - Nakon višesatne debate o strategiji Evropske komisije o proširenju na zemlje jugoistoène Evrope, koja je na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta otvorena u srijedu, a završena danas, zakljuèak je da evropska perspektiva zemalja Balkana nije dovedena u pitanje, ali nedostaju instrumenti kojima bi novo proširenje EU bilo izvodljivo.

To je, po svemu sudeæi i glavni razlog, što je u analizi stanja i perspektivi procesa proširenja koje je u ime Evropskog parlamenta, pripremio uticajni njemaèki parlamentarac Elmar Brok, svaku reèenicu ohrabrenja, slijedilo dvije reèenice suzdržanosti i pesimizma.

Brisel/Bruxelles, 09.07.2008. - U glavnom sjedištu NATO-a u Briselu, stalni predstavnici 26 zemalja èlanica Alijanse, u prisustvu ministara vanjskih poslova Hrvatske i Albanije, Gordana Jandrokoviæa i Lulzima Baše/Basha potpisali su Protokol o pristupanju ovih dviju zemalja najsnažnijoj vojnoj, sigurnosnoj, a sve više i politièkoj organizaciji.

"Danas je veliki dan za Hrvatsku i sve njene branitelje koji su u kljuènim trenucima osigurali Hrvatskoj slobodu i nezavisnost. Od tada do danas prošlo je 17, 18 godina, i danas se Hrvatska nalazi pred samim vratima Sjevernoatlantskog saveza, a nismo daleko ni od èlanstva u Evropskoj uniji", izavio je hrvatski šef diplomatije Gordan Jandrokoviæ.

Brisel/Bruxelles, 09.07.2008. - Ministri ekonomije i finansija Evropske unije (Ecofin) na dvodnevnom zasjedanju u Briselu usvojili su zakljuèke "o pojaèavanju saradnje izmeðu Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana na suzbijanju organiziranog kriminala i terorizma ».

Zemlje zapadnog Balkana se pozivaju da kao "najbliži geografski susjedi i buduæe prirodne èlanice EU" pojaèaju napore na suzbijanju organiziranog kriminala, a posebno u preventivnom djelovanju protiv potencijalnih akcija teroristièkog nasilja".

Brisel/Bruxelles,09.07.2008. - Evropska unija namjerava da do 2020. godine za 75 posto smanjiti potrošnju energije koju kuæanski aparati i uredska oprema troše u vrijeme kada su u "stanju mirovanja".

Zemlje èlanice EU prihvatile su prijedlog uredbe Evropske komisije, koja æe, kada bude pravosnažna, obavezivati sve proizvoðaèe kuæanskih aparata i aparata za poslovne urede da na tržište postupno uvode televizore, raèunala, mikrovalne peænice i sliène ureðaje koji æe trošiti znatno manje elektriène energije kada budu u stanju mirovanja (stand by).

"Ta bi mjera mogla drastièno smanjiti potrošnju elektriène energije aparata u domaæinstvima i poslovnim uredima, što bi bio još jedan konkretan doprinos ispunjavanju ciljeva Evropske unije o energetskoj efikasnosti i oèuvanju klime, a koji istovremeno i štedi novac graðanima", izjavio je povjerenik Evropske komisije za energetiku, Andris Piebalgs.

Pozivajuæi se na rezultate najnovijeg istraživanja, Komisija navodi da bi planirani efekti godišnje uštetede energije za 75% do 2020. godine bili jednaki ukupnoj godišnjoj potrošnji energije visokorazvijene Danske.

Postupnost uvoðenja takvih ureðaja, podsjeæa Evropska komisija, omoguæava proizvoðaèima da se na vrijeme prilagode novim standardima.

Prvi put u jednom zvaniènom izvještaju Evropskog parlamenta se predlaže da Bosna i Hercegovina, Turska "i druge zemlje pred kojima je deset i više godina èekanja za ulazak u EU" prvo dobiju neku prelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji. "Bez obzira na razloge zašto je to tako, èinjenica je da ne možemo primiti u punopravno èlantsvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage" izjavio je Brok uoèi parlamentarne debate o njegovom izvještaju, prenosi Radio Deutsche Welle.

Brisel, 09.07.2008. - Nakon plenarne rasprave, Evropski parlament æe na današnjem zasjedanju u Strazburu glasati o novoj strategiji proširenja Evropske unije, ukljuèujuæi i perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Redovni godišnji izvještaj o ovoj temi kojeg je pripremio uticajni njemaèki demokršæanin, Elmar Brok, prihvaæen je od Vanjsko-politièkog odbora 24. juna.