London/Brisel 24.6.2016. - Za evropsku ideju o ujedinjenju Starog kontinenta u petak, 24. Juna 2016. Osvanuo je tužan dan. Očekivana odluka građana Velike Britanije da se nakon 43 godine članstva u Evropskoj uniji vrate “nacionalnoj slobodi i samostalnosti” loša je opcija s teško predvidivim ishodom za obje dosadašnje ugovorne strane.

Velika Britanija bi u kratkom roku mogla osjetiti makroekonomske, trgovinske, monetarne, socijalne i druge generirajuće posljedice, a Evropska unija, iako je odavno morala biti svjesna stepena dezintegracionih procesa pod svojim krovom, teško će se oporaviti nakon gubitka jedne od najjačih svojih članica. Takav scenario nije bio nepoznat imajući u vidu da su eurofobi, euroskeptici i sve složnije desničarske frakcije u Velikoj Britaniji u zadnjih desetak godina vrlo otvoreno, transparentno i uporno radili na tome. Za svo to vrijeme Evropska unija nije uzvraćala adekvatnim unutarnjim reformama, a na globalnoj sceni je gotovo sasvim izgubila identitet.

Opširnije...

BRISEL,23.6.2016. -  Kao i prije 41 godinu, danas je dan odluke da li Veklika Britanija želi biti članica Evropske unije ili nakon 4 decenije iz nje odlazi.

U sedam sati jutros, bez pompe i gotovo rutinski, otvoreno je više od 40 hiljada glasačkih mjesta na kojima će se, za sada ravnomjerno podijeljeni građani na za i protiv, izjasniti o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji. Očekuje se da će od ukupno 45 miliona Britanaca, njih oko 30 miliona izaći na referendum.

Kakav će biti konačani odgovor na pitanje "Da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Evropske unije ili napustiti Evropsku uniju”, znat će se tokom večeri u četvrtak na petak.

Prema svim dosadašnjim anketama, broj onih koji su za ostanak Britanije u EU, u odnosu na one koji priželjkuju izlazak - gotovo je izjednačen. Do srijede uvečer oko jedan posto anketiranih birača je bilo više za izlazak Britanije iz EU nego za njen ostanak. Sva formalna i neformalna diplomatija EU je na nogama kako bi se pridobila većina za ostanak ove zemlje u članstvu s Unijom. Ne smije se, međutim, gubiti iz vida ni činjenica da je cijeli evropskih prostor u zadnijh desetak godina zahvaćen jačim ili blažim valovima desničarskih opredjeljenja, a euroskeptici u Britaniji su glasniji od svih ostalih u svijetu, te bi bi za njih današnja prilika mogla biti i historijski trenutak za realizaciju svojih starih namjera.

Opširnije...

Start: Da li su ove naše integracije koje, navodno, traju već više od 15 godina, zapravo, samo jedan veliki cirkus jer se mi za sve ove godine nismo dotakli nikakve ozbiljne reforme i nikakvog ozbiljnog zadatka?

Smajić: Ako postoji politički iluzionizam, onda je on u Bosni i Hercegovini doveden do savršenstva. Kao što najpoznatiji savremeni mađioničar svijeta David Copperfield s magijskom lakoćom probija Kineski zid, tako glatko Bosna i Hercegovina galopira na putu euroatlantskih integracija. Ako ćemo, dakle, pogledati istini u oči, a neovisni novinari i analitičari tako moraju činiti, onda se ne smije skrivati činjenica da, na žalost, našom zemljom ne upravljaju legalno izabrane i ustavno legitimne institucije već moćni pojedinci iz politokratskih središnjica sva tri konstitutivna naroda.

Opširnije...

(Neka od stajališta koja sam izrekao na prezentaciji analize “Bosna i Hercegovina na prekretnici u 2016. godini” koju su 9.6.2016. u Sarajevu predstavili analitičari Udruženja za društvena dešavanja SOS).

Ako je tačno da su mediji oduvijek bili ogledalo društva i vremena u kojem djeluju, onda je “društvo” u kojem bh. mediji djeluju danas u fazi raspada.

Prema ocjenama “Reportera bez granica” koje svake godine pokazuju stepen medijskih sloboda u svijetu, naša zemlja je 2006. godine bila na vrlo visokom 19. mjestu. Prošle godine smo bili čak na 66. mjestu od ukupno 180 posmatranih zemalja. Na regionalnom nivou, BiH je unutar prosjeka. Iako nije utješan, posljednji podatak govori da medijska slika u BiH nije isključivo posljedica domaće ekonomske insuficijencije, politokratskog egoizma i etičko-stručne devalvacije unutar samih medija.

Opširnije...

Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, EU nastavlja da pruža pomoć u borbi sa posljedicama ove elementarne nepogode. Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Evropska komisija je u utorak izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nezapamćenih poplava.

Opširnije...