Nekadašnji „dašak svježeg vjetra na Balkanu“ kako ga je svojedobno nazivala nekadašnja državna sekretarka SDA Madaleine Albright, od 17. januara 2017. je na američkoj crnoj listi zajedno s ostalima koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju velikoj i moćnoj Americi i koji djeluju protivzakonito.
Na sankcije protiv Milorada Dodika „na prvu“ je moguće gledati kroz hiljadu različitih naočara i iz hiljadu različitih hipotetičkih uglova. Za nekoliko dana, nedjelja ili mjeseci svi ćemo biti pametniji i mnogo dalje ćemo moći vidjeti. Pogotovo nakon službenih reakcija institucija Evropske unije koja bi se, kao dokazani saveznik SAD, mogla pridružiti sankcijama., imajući u vidu da EU od 2011. godine ima Okvirnu direktivu o mogućnosti uvođenja represivnih mjera prema bilo kome u BiH ko ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje.
Američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack je u obrazloženju odluke o sankcijama izjavila da su se SAD na takav korak odlučile na temelju uredbe iz 2002. godine i u “koordinaciji sa najbližim partnerima”, ali nije dala više detalja. Ono, međutim, što je i na prvi pogled vidljivo jeste da sankcije nisu došle prekonoći, nisu „histerični potezi odlazeće administracije“, niti su za međunarodno-pravno i političko potcjenjivanje, jer se Milorad Dodik kao lider jednog od suverenih naroda i kao predsjednik jednog od entiteta u BiH nije našao na crnoj listi nepoželjnih osoba tamo neke urođeničke zabiti, već na spisku Sjedinjenih Američkih Država čije akcije na međunarodnoj sceni imaju kontinuitet i neminovne globalne pozitivne ili negativne refleksije.
Opširnije...