Brisel, 5.6.2008 - U okviru višesatne debate o aktivnostima Evropske unije na meðunarodnoj sceni, Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je da su rezulati nedavnih izbora u Srbiji i pobjeda poroevropskog bloka "povezani s djelovanjem Evropske unije", te izrazio nadu da æe Srbija "uskoro dobiti vladu koja æe svojim odluènim djelovanjem povesti ovu zemlju na putu ka evropskim integarcijama".

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom je potpisan, izbori su završeni uspješno zahvaljuæi i djelovanju EU. I dalje se nadamo da æe u Srbiji biti formirana proevropska vlada koja æe snažno i odluèno raditi na evropskoj buduænosti Srbije. Što se Kosova tièe, tu djelujemo na globalnom planu - ukljuèujuæi meðunarodno prisustvo, aktivnosti na ustavnim promjenama, naš doprinos na planu institucionalne organizacije Kosova koja je u toku... Sve se ovo razvija u dobrom pravcu, ukljuèujuæi i realizaciju plana o postepenom razmješatanju Euleksa. Nadam se da æu za nekoliko dana imati priliku da vas izvijestim i o novom progresu u toj oblasti", rekao je Solana u Evropskom parlamentu.

Brisel, 05.06.2008. - "Odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma izmeðu EU i BiH, kao i preporuku Predsjedništva da se ogranièi broj zvaniènika na potpsivanju Sporazumna 16. juna u Luksemburgu, smatramo razumnim i dobrodošlim potezima" - ocijenjeno je danas u sjedištu Evropske komisije, Sekretarijatu Vijeæa ministara EU i u slovenaèkom predsjedništvu EU u Briselu.

U Generalnom sekretarijatu EU i Uredu za meðunarodne ugovore i protokol "nastupilo je olakšanje" nakon što je Predsjedništvo BiH na zasijedanju u srijedu ocijenilo da "potpisivanje Sporazuma o pridruživanju jeste važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ali da to ne znaèi da u Luksemburgu treba da bude ogroman broj zvaniènika". Najviši organ u državi je takoðe preporuèio "svima koji odluèuju o tome ko æe iæi na potpisivanje Sporazuma, da se ponašaju racionalno i u skladu s moguænostima BiH".

Brisel, 4. juna/lipnja - Nakon što su šefovi država ili vlada EU u martu podržali osnivanje Mediteranske unije kao nadogradnju ranije uspostavljenog Barcelosnkog procesa za Sredozemlje, zastupnici socijalistièke frakcije u Evropskom parlamentu predložili su uspostavu Crnomorske unije, kao okvir za multilateralnu saradnju izmeðu EU i zemalja koje izlaze na Crno more.

Prijedlog socijalista ušao je u izviještaj o strategiji proširenja EU koje u ime demokršæanskih zastupnika u Evropskom parlamentu priprema Elmar Brok, o kojem æe se Spoljnopolitièki odbor EP izjašnjavati 24. juna.

Brok je prihvatio prijedloge/amandmane holandskog zastupnika Jan Marinusa Virzme (Wiersme)  i austrijskog poslanika Hansa Svobode (Hannesa Swoboda) kojima se predlaže uspostava "specifiènih ugovornih odnosa" izmeðu zemalja èlanica EU sa državama ne-èlanicama koje izlaze na Crno more - Turskom, Rusijom, Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom.

Bruxelles, 26. maja. 2008. - Ceremonija otvaranja dijaloga izmeðu EU i BiH o stvaranju uslova za bezvizni režim za sve gradjane BiH, završena je, kao i obièno kurtoaznim porukama, slatkorjeèivim obeæanjma i nadom s obje strane da æe višegodišnja neosnovana izolacija graðana BiH u dogledno vrijeme postati ružni dio varijabilne evropske politike prema veæini zemalja zapadnog Balkana.

Na pitanje, kada bi Bosna i Hercegovina mogla konaèno dobiti i svoju „mapu puta" s listom konkretnih uslova i postupaka koji od ceremonijalnog otaranja dijalga, vode do potpune slobode kretanja svih graðana BiH -  ni potpredsjdnik Evropske komisije Jacques Berrot, ni evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn, niti presdjedavajuæi Vijeæa ministara BiH, Nikola Špiriæ, nisu mogli odgovoriti. Jer, kako su istakli, pravi poslovi na standardizaciji putnih isprava, sigurnosti personalnih podataka gaðana, na izmjenama nekih zakona i osposobljavanju državnih institucija za nove zadatke - tek predstoje.

Brisel, 25.maj 2008. - Na pitanje zbog èega se prošle sedmice u sjedištu UN u Njujorku pnovo zalagao za zatvaranje Ureda OHR-a, ako mu je poznato da EU o ovom pitanju ima drugaèije mišljenje, Špiriæ je odgovorio da su „ostvareni uspjesi u BiH najbolji argumenti protiv OHR-a".

„Uvjeren sam da je model vladanja Bosnom i Hercegovinom uz pomoæ bonskih ovlasti potrošena formula za zadatke koji su pred nama. Ipak, prije donošenja konaène odluke o zatvaranju OHR-a trebalo bi vrlo ozbiljno i zrelo procijeniti da li su domaæe institucije dovoljno razvijene da bi mogle preuzeti na sebe nove izazove ili nisu. Umjesto takve studijske analize naših sposobnosti, ponovo se otvorila rasprava koja nije u interesu BiH o tobožnjim prijateljima i neprijateljima OHR-a, što je smiješno. Meðunarodna zajednica je uradila mnogo dobrih stvari u BiH, ali nije ni bezgrešna. Naprosto je došlo vrijeme da se potraže novi modeli koji æe dozvoliti Bosni i Hercegovini da proživi fazu otrežnjenja, jer nisam nikada èuo za prièu po kojoj su djeca, nakon smrti roditelja, donijeli odluku da zapale kuæu u kojoj su roðeni", izjavio je Špiriæ.