Brisel/Bruxelles, 15.07.2008. - Tokom diplomatsko-lobistièke misije za ukidanje viznih taksi za sve graðanje Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih poslova BiH, Sven Alkalaj razgovarao je u utorak popodne i sa direktorom Generalne direkcije za proširenje, Majklom Lijem/Michael Leigh, a veèeras se sastaje i sa potpredsjenikom Vanjskopolitièkog odbora Evropskog parlamenta, Mihaelom Gelerom/Michael Gahler.

Najvažnija tema za Majkla Lija bila je "kompetentnost i stabilnost državnih institucija" od kojih se oèekuje realizacija smjernica koje je Evropska komisija dostavila Bosni i Hercegovini poèetkom juna u vidu Mape puta za liberalizaciju viza.

"Ovo je vrijeme za odluèujuæe napore" izjavio je Li i pozvao Vijeæe ministara BiH da što više ubrza proceduru donošenja nacionalnog Akcionog plana za provoðenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora saznajemo da je Li takoðe obeæao da æe se i osobno "zainteresirati za moguænosti ukidanja obaveznih taksi za šengenske vize" za koje se godišnje iz džepova graðana BiH izvuku velike kolièine novca koje bi mogle biti upotrijebljene za obrazovne, kulturne, sportske i druge liène potrebe prosjeèno siromašnijih kategorija graðana BiH.

Brisel/Bruxelles, 15.07.2008 - Samo sedam dana nakon prve runde struèno-tehnièih pregovora izmeðu Evropske komisije i Vijeæa ministara o liberalizaciji, za bh graðane diskriminirajuæeg viznog režima, u sjedište EU je doputovao i bosansko-hercegovaèki šef diplomatije Sven Alkalaj.

Namjera mu je, kako je po dolasku u Brisel izjavio za RDW, da pokuša uvjeriti evropske zvaniènike da bi proširivanje prava na bezvizni režim i ukidanje obavezne takse od 35 eura za sve kategorije graðana, "bila najbolja meðu konkretnim i brzim porukama Evropske unije prema graðanima Bosne i Hercegovine".

Prva euro-mediteranska konferencija na nivou šefova diplomatije, koja je održana 27-28. novembra 1995. godine u Barcelini, ozvanièila je osnivanje Euro-mediteranskog partnerstva poznatijeg kao Barcelona proces. Rijeè je o „širokom okviru" za politièku, ekonomsku, sigurnosnu i svaku drugu saradnju izmeðu zemalja èlanica Evropske unije i partnerskih zemalja na južnoj obali Sredozemnog mora. Proširenjem EU od 1. maja 2004. godine dvije partnerske zemlje 'mediteranskog kruga' (Malta i Kipar) postale su èlanice Evropske unije, ali struktura èlanica Euro-mediteranske unije se nije promijenila, jer su je i dalje èinile sve zemlje èlanice EU i deset preostalih partnerskih zemalja južnog Sredozemlja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska Teritorija, Sirija, Tunis i Turska. Od 1999. godine Libija je imala status posmatraèa, a njen voða Moamer el Gadafi nije potvrio dolazak na Parpški samit.

Prve reakcije, utisci i zakljuèci predsjedavajuæeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr Harisa Silajdžiæa, nakon što je i naša zemlja sticajem geografskih èinjenica, postala èlanicom Mediteranske unije, vrlo su pozitivni.

Pariz/Paris 14.07.2008. - „Atmosfera na Pariškom samitu je bila vrlo konstruktivna, ambicija da uspijemo nije sporna, svi su izrazili volju i optimizam", rekao mi je dr Silajdžiæ u pauzi osnivaèkog samita Mediteranske unije u Parizu. Pojasnio je i neke od osnovnih tematskih cjelina Pariškog samita u kojima bi se jasnije mogla prepoznati i Bosna i Hercegovina.

Pariz/Paris, 13.07.2008. - Nakon jednogodišnjih priprema, u Velikoj palati u Parizu, popodne æe biti ozvanièeno osnivanje Mediteranske unije koju èine svih 27 èlanica EU, 12 sjevernoafrièkih zemalja, te èetiri države zapadnog Balkana- Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska.

Nova unija æe se službeno zvati Barcelonski proces - Unija za Mediteran, a za zemlje balkanskog podruèja je od izuzetne važnosti što æe i formalno od danas imati priliku da se politièki, ekonomski, infrastrukturno, kulturološki i na svaki drugi naèin profiliraju i kao zemlje koje imaju mediteranski identitet.