Kan/Cannes, 08.07.2008. - Ministri unutarnjih poslova Evropske unije na sastanku u Kanu podržali su ideju o stvaranju evropskih policijskih stanica u turistièkim gradovima i povodom velikih manifestacija. Prve takve stanice biæe uspostavljene tokom avgusta u Italiji i Francuskoj.

"Italijanski policajci æe od 1. kolovoza, primjerice, biti rasporeðeni u Parizu, Versaju i Nici gdje tokom turistièke sezone gostuju brojni Italijani", pojasnio je italijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni.

Italijanska vlada æe za nekoliko dana objaviti u kojim æe gradovima gostovati francuski policajci. "Zasigurno æe se raditi o turistièkim centrima koje èesto posjeæuju Francuzi", izjavio je Maroni.

Prema zamislima zvaniènog Brisela, evropske policijske stanice bi trebalo da olakšaju život turistima koji bi se u sluèaju da budu pokradeni, u sluèaju saobraæajnih nezgoda i u drugim nevoljama ili zbog nepoznavanja jezika domaæina, mogli osloniti i na policajce iz svoje zemlje.

Ovakav vid policijske ‘ispomoæi' praktikovao bi se na odreðeno vrijeme do tri mjeseca u turistièkoj sezoni, ili do mjesec dana u sluèaju velikih sportskih, kulturnih i drugih manifestacija. ZS

Brisel/Bruxelles, o8. 07. 2008. - Usporavanje privrednog rasta u 15 zemalja eurozone je sve oèiglednije, cijene nafte se ne smiruju, pa samim tim i povjerenje na svjetksom tržištu je sve izraženije, upozorio je luksemburški ministar finansija Žan-Klod Junker/Jean-Claude Juncker nakon dvodnevnog zasjedanja ministara ekonomije i finansija u Briselu.

Uprkos takvim tržišnim previranjima i nestabilnosti cijena energenata, privredni rast u zemljama eurozone je u prvom tromjeseèju ove godine veæi za 0,8 posto.

Kan/Cannes, 08.07.2008.  - Sve èlanice Evropske unije na sastanku ministara unutarnjih poslova u Kanu, jednoglasno su podržale francusku ideju o stvaranju "Evropskog pakta za imigraciju i azil" koji bi trebalo da bude ozvanièen potpisivanjem na samitu EU sredinom oktobra.

"Ministri unutarnjih poslova dali su jednoglasnu podršku principima, ciljevima, prezentaciji i strukturi Pakta", izjavio je na konferenciji za novinare francuski ministar za imgiraciju Brice Hortefeux, dodajuæi da je takav dogovor rezultat "vrlo dugog i temeljitog rada koji je trajao punih šest mjeseci".

Brisel/Bruxelles, 08.07,2008. - Visoki predstavnik EU za zajednièku meðunarodnu politku i bezbjednost, Havijer Solana pozdravio je danas formiranje nove vlade Srbije koja je, kako se navodi u prvoj izjavi, „ kasno juèe podržana i od državnog parlamenta".

„Oèekujem da æu s novim premijerom Mirkom Cvetkoviæem i njegovim kolegama iz vlade imati blisku saradnju i tome se radujem", navodi se u današnjem reagovanju Havijera Solane na izbor nove srbijanske vlade.

Brisel/Bruxelles, 08.07.2008. - "Od nove vlade Srbije oèekujemo potrebne korake kako bi se puna saradnja sa Haškim sudom dostigla što je prije moguæe", izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Marozo/Jose Manuel Barroso, u prvoj izjavi povodom izbora nove vlade Srbije.

Uz èestitke novom srbijanskom premijeru Mirku Cvetkoviæu na podršci koju je njegov kabinet u ponedjeljak dobio od Parlamenta Srebije, Barozo istièe da æe saradnja s Haškim sudom "omoguæiti brzo provoðenje nedavno potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što bi moglo trasirati dalji put Srbije prema kandidatskom statusu". Barozo izražava spremnost Evropske komisije da u tome novoj vladi maksimalno pomogne.

Brisel/Bruxelles, 03.07. 2008. - Od tranzicije ka približavanju razvijenom Zapadu-ekonomski izazovi u zemljama istoène Evrope i bišeg Sovjetskog saveza,  naslov je vrlo otrežnjujuæe nauèno-struène rasprave koju je organizirala Svjetska banka sa grupom najuticajnih ekonomista koji rade u Briselu, a skupom od oko 120 eminentnih ekonomskih struènjaka predsjedavo je potpredsjednik srbijanske vlade i buduæi ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju Božidar Ðeliæ.

Na konferenciji je izvršena prezentacija najnovijeg sveobuhvatnog istraživanja o efektima tranzicije u zemaljama jugoistoène Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza ka bogatim zemljama zapadne Evrope, a neobièno brojna delegacija iz Srbije takvu priliku je iskoristila kako bi se pokazalo „šta Srbija radi i šta zna u ovoj oblasti, kako bi i na taj naèin poveæala vlastiti globalni uticaj ne samo u Briselu, veæ i mnogo šire na sve više isprepletenom globalnom tržištu", izjavio je Ðelilæ.

Brisel/Bruxelles, 02.07.2008. - Milioni Roma u Evropi su izloženi razlièitim vidovima diskriminacije i na liènom i institucionalnom nivou što pojaèava njihovu socijalnu iskljuèenost, saopštila je Evropska komisija u najnovijem izvjestaju koji je objavljen danas u Briselu. Evropska komisija tvrdi da sredstva i naèini pomoæi romskoj zajednici u Evropi postoje, ali da sve zemlje èlanice, institucije EU i graðanska udruženja mogu djelovati efokasnije samo ako budu radili zajedno i bolje koordinarini. Izvještaj Evropske komisije je rezultat zahtjeva šefova država ili vlada Evropske unije iz decembra prošle godine koji su od operativnih tijela EU zatražili da u okviru evropskih zakona i prakse, predlože efikasniju politiku i instrumente za poboljšanje položaja Roma u zemljama Evropske unije. „Romi su jedna od najveæih etnièkih manjina u Evropi, ali vrlo èesto zaboravljamo da su i oni graðani Evrope. Takav odnos prema Romima doprinosi sve veæoj diskriminaciji i iskljuèenosti ove manjinske zajednice. Evropska unije i države èlanice moraju tome stati ukraj - instrumenti unutar Unije za to postoje, ali ih je potrebno koristiti složnije i efikasnije«, izjavio je evropski komesar za prava jednakih moguænosti, Vladimír Špidla.

Beè/Wiena, 25. 06.2008. - Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo/Jose Manuel Barroso izjavio je za austrijski list Der Standard da je Lisabonski ugovor  "dokument koji nije lako èitati", te ocijenio da su za njegovo odbacivanje sredinom juna/lipanja "odgovorne države èlanice EU".

"Taèno je da je rijeè o dokumentu koji nije lako èitati", odgovorio je Barozo novinaru Der Standarda na pitanje o Lisabonskom ugovoru èiji je cilj poboljšanje funkcioniranja institucija EU i stvaranje uslova za nova proširenja.

Na pitanje zašto je Lisabonski ugovor tako zamršen, Barozo je odgovorio: "Zato jer je jedna država željela izuzetak ovdje, druga iznimku onamo. Nakon neuspjelog ustava, nastao je sporazum prepun preinaka, kojima su upotpunjeni veæ postojeæi tekstovi, te je konaèna verzija Ugovora postala vrlo teško èitljiva i razumljiva s obzirom da su neki dijelovi bili više puta odbacivani i mijenjani", rekao je predsjednik EK.

Paris/Pariz, 25.06.2008. - Francuski Senat glasao je u utorak za ukidanje ustavne obaveze organiziranja referenduma o buduæim proširenjima Evropske unije, uklonivši time kljuènu prepreku u francuskim odnosima s Turskom.

Ova odluka je dio šire ustavne reforme kojoj je cilj šira modernizacija francuskih institucija, koja je trenutno u zakonodavnom postupku. Odluka o proširenju EU usvojena je sa 297 glasova za i samo sedam protiv uz preovlaðujuæe obrazloženje da Ustav "nije mjesto za rješavanje pojedinaènih sluèajeva".

Francuski državni sekretar za evropska pitanja Žan-Pjer Žoje/Jean-Pierre Jouyet upozorio je senatore uoèi glasanja na štetne posljedice koje je ta odredba veæ imala za francusko-turske odnose, ukazavši pritom da bi moglo doæi i do "raskida" odnosa s Ankarom.

Brisel/Bruxelles, 25.06.2008. - Od ulaska u Europsku uniju imalo je koristi i 5 posto slovenaèkog stanovništva koje živi od poljoprivrede jer je realni prihod poljoprivrednika poveæan, mladi sve više ostaju na selu, a zaustavljen je i dugogodišnji trend smanjivanja obraðenog zemljišta, rekao je slovenaèki ministar poljoprivrede Iztok Jarc novinarima u Briselu u povodu skorašnjeg završetka slovenaèkog predsjedanja Evropskom unijom.

Jarc je izjavio da je slovenaèko predsjedništvo na podruèju zajednièke evropske politike (CAP) praktièno sa 100 posto ispunilo svoje zadaæe, te da je Slovenija najmanje šest godina prije ulaska u EU 2004. godine prilagodila svoju politiku na tom podruèju CAP-u. Zato su u poljoprivredi poveæani realni prihodi, zaustavljen je trend da se šume i makija šire na raèun obradivog poljoprivrednog zemljišta, sve više je mladih koji ostaju na selu, a neznatno je poveæana i prosjeèna površina poljoprivrednih imanja što je stalni problem slovenske poljoprivrede.

Na pitanje isplati li se u Sloveniji, gdje prema procjenama 5 posto stanovništva živi od poljoprivrede, biti seljak, Jarc je odgovorio potvrdno, rekavši da se isplati "mada, kao i drugdje, jednim poljoprivrednicima ide bolje, a drugima slabije.

"Realni dohodak u poljoprivredi se od 2004. poveæao, a u poljoprivredu je sa zajednièkom evropskom poljoprivrednom politikom doteklo i mnogo novca", rekao je Jarc.