Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, EU nastavlja da pruža pomoć u borbi sa posljedicama ove elementarne nepogode. Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Evropska komisija je u utorak izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nezapamćenih poplava.

Vijeće ministara vanjskih poslova Evropske unije na zasjedanju u Luxemborgu 14. aprila, razmotrilo situaciju u Bosni i Hercegovinu i usvojilo zaključke kojima se, konačno, prvenstvo daje ekonomsko-socijalnim pitanjima i restrukturiranju neefikasne države. Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci spominje se tek na kraju posljednjeg zaključka, što je također poruka za one koji znaju čitati.

Washingon, 07.03.2014. - Bosna i Hercegovina u najvećoj političkoj krizi od svih zemalja Zapadnog Balkana, ocijenila je izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka iz Slovenije Tanja Fajon govoreći pred Odborom američkog Senata. Dodala je da su što prije potrebne široke promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma "kako bi zemlja mogla uopšte funkcionisati". Govoreći o temi "Dešavanja na Zapadnom Balkanu i politički odgovori", Fajon je ocijenila da se međunarodna zajednica mora mnogo više posvetiti razvoju i stabilizaciji Zapadnog Balkana.

Sarajevo, 19.02.2014. - Ambasador Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, zajedno sa Jean-Ericom Paquetom, direktorom u Direkciji Evropske komisije za proširenje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo) danas se sastao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vjekoslavom Bevandom.

Sarajevo, 18.02.2014. - Evropski komesar za proširenje Štefan Füle veoma je razočaran razgovorima sa sedmoricom lidera najutjecajnijih stranaka u Bosni i Hercegovini i odlučio je "zaključiti svoj angažman" na pitanju primjene presude Evropskog suda u predmetu Sejdić i Finci. "Vrijeme je da Vijeće Evrope i institucije Bosne i Hercegovine preuzmu na sebe to pitanje", kazao je u utorak u Sarajevu.

Ponovio je da je "provođenje presude Sejdić i Finci ključ za napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji" i da će njeno neprovođenje imati "ozbiljne i konkretne posljedice na život svakog građanina".

Brussels, 16.02.2014. - Sa velikom zabrinutošću pratim posljednje događaje u Bosni i Hercegovini. Postoji posebna veza između vaše zemlje i EU, zato što vi radite na članstvu Bosne i Hercegovine u EU, a mi vodimo računa o njenom napredovanju i razvoju. Ako Bosna i Hercegovina stagnira, to je suprotno svemu za šta se EU zalaže.

Nemojte sumnjati u to da li smo čuli glasove sa ulica Tuzle, Sarajeva i mnogih drugih mjesta. U ponedjeljak ponovo dolazim u Sarajevo. Evropska unija je opredijeljena prema građanima BiH; tu opredijeljenost su prošlog ponedjeljka još jednom naglasili ministri inostranih poslova EU na sastanku u Briselu.

Brisel, 30. maj 2011.


Peter Sørensen novi šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Po završetku konkursa za mjesto šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, visoka predstavnica EU/potpredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton sa zadovoljstvom objavljuje namjeru da Petera Sørensena premjesti sa njegove trenutne pozicije šefa Delegacije u EU u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji na dužnost šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Ova vijest se objavljuje u vrijeme koje je od presudne važnosti za regiju Zapadnog Balkana i posebno za Bosnu i Hercegovinu.

BRUXELLES - Catherine Ashton i Štefan File u ponedjeljak dolaze u Sarajevo, saznao sam večeras iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora u sjedištu EU.

Na današnjoj vanrednoj raspravi o Bosni i Hercegovini ministry EU su priznali da je bilo “grešaka prema Bosni I Hercegovini” te da se te “greške moraju hitno otkloniti”.

Presudu u predmetu “Sejdić i Finci” trebalo bi vratiti u nadležnost Vijeća Evrope kako bi se spriječio potpuni politički i ekonomski kolaps BiH

Od 2006. godine, u Bosni i Hercegovini ne postoji integrirajuća 'kritična masa' za ozbiljan, dosljedan i odgovoran evropski put. Razlog tome su duboke, nepremostive razlike unutar postojećeg stranačkog establishmenta kada je riječ o poimanju države Bosne i Hercegovine. Takva “državna politika” je dovela do toga da se o Bosni i Hercegovini u Bruxellesu sve češće, i na sve više adresa, govori kao o "propalom međunarodnom projektu".

Za strmoglavo urušavanje dosadašnjih pokušaja kojima se od klimave dejtonske tvorevine pokušavalo izgraditi Bosnu i Hercegovinu kao evropsku državu, suodgovorne su i institucije Evropske unije, posebno Evropska komisija i njeni predstavnici u Sarajevu. Njihova zajednička krivica i odgovornost je prvenstveno u lošoj procjeni političkog stanja u BiH u vrijeme kada se odlučivalo da se presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u predmetu “Sejdić i Finci”,  preuzme iz nadležnosti Vijeća Evrope, te da se takva vrsta “mrkve i batine” iskoristi kao jedan od dva ključna uslova za podnošenje “kredibilne aplikacije” koja bi konačno i Bosni i Hercegovini  kao posljednjoj u regionu, omogućila sticanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.

SARAJEVO, 20.02.2012. - Direkcija za evropske integracije BiH obavijestila je 17. februara Evropsku komisiju „o statusu projektnih i sektorskih prijedloga obuhvaćenih procesom programiranja pretpristupne pomoći“ (IPA) za 2012. i 2013. godinu.

O kakvom „statusu“?

Takvom da je do tog roka usaglašeno tek 16 projektnih prijedloga za finansiranje bespovratnim novcima IPA fondova, među kojima su prijedlozi iz oblasti borbe protiv pranja novca, javnih nabavki, statistike, carina i oporezivanja, fitosanitarne ispravnosti i veterinarstva.