Brisel, 30. maj 2011.
Peter Sørensen novi šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini
Po završetku konkursa za mjesto šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, visoka predstavnica EU/potpredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton sa zadovoljstvom objavljuje namjeru da Petera Sørensena premjesti sa njegove trenutne pozicije šefa Delegacije u EU u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji na dužnost šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Ova vijest se objavljuje u vrijeme koje je od presudne važnosti za regiju Zapadnog Balkana i posebno za Bosnu i Hercegovinu.
"Peter Sørensen donosi u ovaj posao jedinstveno iskustvo o Bosni i Hercegovini i široj balkanskoj regiji", rekla je Catherine Ashton." Mislim da niko nije bolje kvalifikovan da preuzme ovu osnaženu ulogu šefa Delegacije. Također želim da odam priznanje za odličan posao koji je Peter obavio u Skoplju. Drago mi je da je ova vijest objavljena samo nekoliko dana nakon moje posjete Bosni i Hercegovini, što je rezultatiralo u otkazivanju referenduma u Republici Srpskoj. Sada moramo nadograđivati taj uspjeh kao i nastojati da postavimo BiH na putu ka EU. "
Peter Sorensen je Danac, trenutno je šef Delegacije Evropske unije u Skoplju, Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji. Ima preko 15 godina iskustva u regiji Zapadnog Balkana. Njegovi prethodni angažmani uključuju pozicije: lični predstavnik visokog predstavnika EU u Beogradu (2006-2010); zamjenik šefa "Stuba IV" (rekonstrukcija i ekonomski razvoj) Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) (2002-2006); viši savjetnik specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a na Kosovu (2001-2002), pravni savjetnik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a za Balkan (2000); šef političkog odjela i viši savjetnik šefa OSCE-a u Hrvatskoj (1997-1999); pravni savjetnik visokog predstavnika u Sarajevu (1996-1997), i politički savjetnik i posmatrač u Posmatračkoj misiji Evropske zajednice u bivšoj Jugoslaviji (1995-1996).
Vijeće vanjskih poslova je posljednjih mjeseci održalo nekoliko razgovora o zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Ministri vanjskih poslova EU ponovili su svoju predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine i njenom teritorijalnom integritetu kao suverenoj i jedinstvenoj državi. Također su se saglasili sa pozicijom osnaženog, jednog predstavnika EU u BiH, koji će preuzeti vodstvo u podržavanju zemlje na njenom putu ka EU (martovski zaključci).
(Saopštenje Catherin Ashton od 30. maja 2011.)
Šta je doista opravdao i uradio Peter Sorensen od gore navedenih hvalospjeva i zadataka, od dolaska u Sarajevo?
Bosna i Hercegovina je postala jedina zemlja u regionu koja nije kandidat za članstvo u EU. Hrvatska je postala članica, Crna Gora i Srbija su počele pregovore, Albanija čeka datum za otvaranje pregovora, a Kosovo čeka Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Svi su, dakle, u procesu napretka, jedina je BiH u sve dramatičnijem nazatku.
U zemlji u kojoj je Sorensen šef Delegacije EU, stopa nezaposlenosti se popela na preko 40%. Za njegova mandata nije otvorena ni jedna veća nova tvornica, otvarani su samo novi potrošački centri pretežno uvoznih roba i nove socijalne kuhinje. Investitori iz zemalja Evropske unije su nestali tragom bez obzira, a jedini koji još dolaze su Arapi sumnjivog kapitala. Korupcija, mito i kriminal na svim nivoima ne pokazuju tendenciju pada, a u sarajevskoj čaršiji se sve glasnije govori kako na takve pošasti nije ostala imuna ni kameno-staklena palata Evropske unije na Skenderiji. Dapače! Najsvježiji primjer je lanjski popis stanovništva čiji je mentor i glavni supervizor bio evropski statistički zavod "Eurostat", o čijoj će se prljavoj ulozi u projektu decenije nazvanom "Popis 2013." tek uskoro javno progovoriti.
Umjesto da joj se daje, Bosni i Hercegovini je krajem 2013. oduzeto 55 miliona eura evropskih fondova za razvoj agrarnog sektora, demokratije, institucija izvršne vlasti i za prekograničnu saradnju - sve dakle prijeko potrebne oblasti za opstanak i razvoj ove neuštimane države.
Pogrešnom procjenom Petera Sorensena i njegovih saradnika, odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", kao najvrući kesten od Daytona, iz Strazbura je prebačen u Brisel iako su od prvog dana nikakvi izgleda da će napori Štefana Filea dovesti do kvalitetnog rješenja ustavnih promjena.
Jedinstveni mehanizam koordinacije procesa EU integracija, a tako i koordinacije evropske pomoći, nije uspostavljen. Posljedica je da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan 18. juna davne 2008. i koji je ratificiran od svih članica EU, i dan-danas drži zamrznutim iako se radi o najznačajnijem međunarodno-pravnom aktu između EU i BiH koji bi, da je u punoj primjeni, mogao biti, i bio bi, najjači motor procesa evropskih integracija.
Bosna i Hercegovina je potpuno nespremna dočekala ulazak Hrvatske u Evropsku uniju sa aspekta izvoza i kontrole vlastitog tržišta od prekomjerne konkurencije uvoznih roba. Razlog je što su institucije države od izbora 2010. godine postale najslabija karika cijelog sistema vlasti, uprkos svim formalnim inicijativama Brisela da Vijeće ministara postane glavna adresa s kojom će Evropska komisija komunicirati u Sarajevu.
Uprkos globalnom integriranju, partnerstvima i savezništvu, BiH je i dalje zemlja bez jedinstvenog ekonomskog prostora, bez strategije ekonomskog razvoja i bez ikakve druge strategije, te kao takva postala je najsiromašnija zemlja Evrope sa izuzetno bogatom manjinom koja se obogatila kroz javnu politiku, kriminalnu privatizaciju i otvoreni kriminal. Gladni, polugladni, obespravljeni, neuposleni, ljudski poniženi i isfrustrirani građani, odlučili su početkom februara 2014. preuzimati poslove domaće vlasti, političara, Petera Sorensena i visokog predstavnika Valentina Inzka u svoje ruke. Naravno, na ulici, jer su sve druge poslove i zgrade zauzeli stranački najpodobniji, klimoglavi i nestručni. Tek kada se počeo događati narod, glomazna, pospana i uglavnom nestručna evropska birokratija u Briselu i Sarajevu počela je shvatati da Bosna i Hercegovina doista nije ni Hrvatska, ni Srbija, ni Crna Gora ni Makedonija, a ni Kosovo, već zemlja užasne nedavne prošlosti i potpuno osobene sadašnjosti, te da bi kao takva morala imati i drugačiji, specijalni, status u procesu evropskih integracija.
Da li je to nakon tri godine boravka i rada u Bosni i Hercegovini koju, kako kaže toliko voli, shvatio i Peter Sorensen, još se jasno ne vidi. Tek, zvanični Brisel se u ponedjeljak 11. februara trgao iz hroničnog rutinerstva i javno rekao da Evropska unija u Bosni i Hercegovini "mora djelovati odmah". To znači da će glumiti vatrogasca, što nije nimalo mudro!. Bosni i Hercegovini je potrebna Evropska unija kao strateški partner koji razumije, koji želi i koji može shvatiti specifičnost tog toliko malog a toliko osobenog i dragocjenog prostora usred Balkana i evropskog integracijskog interesa. Bosni i Hercegovini nije potrebna evropska finansijska pomoć na slamku, već poseban i izdašan "Marshalov plan" koji osim živog novca i političke podrške, mora imati i savršeno decidnu strategiju koja bi za najviše 10 godina osposobila ovu zemlju i njene građane za članstvo unutar Evropske unije.
Bila bi to najbolja investicija Brisela u cjelokupnom njenom postojanju, jer u suprotnom Bosna i Hercegovina će skončati svoju sadašnju konstituciju, a o njenoj budućnosti nakon toga ne smijem ni da pomišljam. Dovoljno je ako upozorim da je Federacija već postala najtraženija destinacija tvrdog saudijskog islamskog krila koje nestrpljivo investira u katastarske čestice bosanskog zemljišta i u džamije ne pitajući da li su na mjestu nekadašnjih dječijih obdaništa ili nasred najvećih saobraćajnih čvorova.
Sve se to dešava u zemlji Bosni i Hercegovini, u kojoj neosporno šarmantni i slatkorječivi Danac, Peter Sorensen, uživa "bezrezervnu podršku" visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, uvijek scenski nasmijane Britanke, Catherin Ashton.