Antagonizmi, mržnja i prezir ne bi smjeli biti formula opstanka BiH

U povodu sve vatrenijih, ekspolozivnijih i sigurnosno sve opasnijih etno-političkih podjela "za" i "protiv" Milorada Dodika (kakav-god on da je kao političar, legitimno je izabrani predsjednik bh. entiteta Republika Srpska) možda je doista suvišno da iznosim bilo kakvo drugo stajalište osim onoga koje sam prije trinaest mjeseci izrekao kolegi Alenu Bajramoviću za Dnevni avaz. Dakle, stajalište koje su čitatelji ovog dnevnika i portala koji su ga prenijeli, imali priliku još tada pročitati. Akualiziram ove teze jer Bosna i Hercegovina nikada nije bila bliža novom etničkom sukobu od završetka ratnih užasa iz 1992-1995.

LINK te objave u DA je ovdje: avaz.ba/vijesti/bih/885262/zekerijah-smajic-za-avaz-u-eu-nikad-nije-postojala-tako-otvorena-zelja-da-bih-ispuni-uvjete

U nastavku je samo odlomak iz tog kraćeg intervjua koji se odnosi na slamajuće sile koje prijete opstanku Bosni i Hercegovini.

 ...U intervjuu prije nekoliko dana Vladimir Putin je govorio o odnosima sa Srbijom i srpskim narodom, a brojni analitičari upravo u Rusiji vide prijetnju stabilnosti Balkana. Smajić smatra da svako “dnevnopolitičko čeprkanje” po mračnim aspektima rusko-srpske bliskosti nije civilizacijski pristup multipolarizmu u nastajanju.

- Dokle bismo došli ako bismo, s istom sumnjičavošču, mjerili historijsku bliskost našeg muslimanskog naroda s Turcima? Ili nacionalnu, vjersku, kulturološku ili emocionalnu bliskost bh. katolika s katolicima u Hrvatskoj, Rimu, Poljskoj? Nebitno je moje osobno stajalište da su Srbi iz Kragujevca genetski, mentalno i kulturološki bliskiji Bošnjacima u Zenici, nego sibirski Rusi Srbima u Šumadiji ili Turci Bošnjacima. Zašto uopšte toliko čeznemo za EU ako nismo u stanju podržati i poštovati svoje najbliskije narode, prve komšije i susjede? Zato što su iz drugog entiteta, druge nacionalnosti, druge vjere? – kaže.

- Na ovim principima je EU i nastala. U posljednjoj deceniji, a naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, neki od osnivačkih temelja EU ozbiljno su uzdrmani i veliko je pitanje kakva će EU biti sutra. Ono što se sada vidi na geopoličkom obzorju je da će reafirmacija nacionalnog, vjerskog, kulturnog i svakog drugog identiteta – od identiteta naroda i država do identiteta pojedinca - biti ključno pitanje ovog stoljeća. To ne znači kraj koegzistencije, već koegzistenciju na mnogo većem nivou poštovanja i uvažavanja različitosti nego zadnjih decenija – pojašnjava Smajić.

O utjecaju Rusije

Koegzistencija, kompromis i uvažavanje, zajedničko iznalaženje rješenja prihvatljivih za sve narode i građane, ističe, jedina su garancija opstanka BiH.

- Ako prisustvo Rusije na Balkanu gledate okom realiste, moglo bi se zaključiti da Putin nema namjeru okupirati Bosnu, niti poticati nestabilnosti na Balkanu, jer će se morati pozabaviti vlastitim izazovima. Ako se na Rusiju gleda okom rusofoba, kao što to čini EU, a što je nažalost sve prisutnije i u BiH, onda je Rusija neprijatelj BiH koliko je i „najveća opasnost po EU“. Međutim, da li bi Rusija podržala eventualnu disoluciju RS, kao rezultat unutrašnjih konfrontacija i da li bi u tom slučaju pomogla održavanju neke vrste zamrznutog konflikta, kao u slučaju dva Kipra ili dvije Irske, u to nema sumnje. Zato i mislim da antagonizmi ne bi više smjeli biti formula za BiH – zaključuje Zekerijah Smajić.