Prve reakcije, utisci i zakljuèci predsjedavajuæeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr Harisa Silajdžiæa, nakon što je i naša zemlja sticajem geografskih èinjenica, postala èlanicom Mediteranske unije, vrlo su pozitivni.
Pariz/Paris 14.07.2008. - „Atmosfera na Pariškom samitu je bila vrlo konstruktivna, ambicija da uspijemo nije sporna, svi su izrazili volju i optimizam", rekao mi je dr Silajdžiæ u pauzi osnivaèkog samita Mediteranske unije u Parizu. Pojasnio je i neke od osnovnih tematskih cjelina Pariškog samita u kojima bi se jasnije mogla prepoznati i Bosna i Hercegovina.
„Svi su zabrinuti zbog cijene nafte i poveæanja cijena prehrambenih proizvoda. Svi su govorili o obnovljivoj energiji. Naše je bilo da kažemo da Bosna i Hercegovina može konstruktivno doprinijeti Mediteranskoj uniji, a naravno i EU koja je dio novostvorene Unije, upravo kroz obnovljivu energiju. Hidropotencijali BiH su veliki, to je obnovljiva energija. Oko 60 posto od toga nije iskorišteno. Dakle, Bosni i Hercegovini treba pomoæi u naporima da tu obnovljivu energiju iskoristi", rekao je Silajdžiæ.
BiH ima veliki geografski i drugi znaèaj za novu Uniju
Govoreæi o drugom, vrlo važnom pitanju pariške konferencije na vrhu, pitanjima sigurnosti snabdijevanja Evrope obnovljivom energijom, Silajdžiæ je rekao da se BiH nalazi upravo na takvoj Bildunterschrift:Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: geografskoj poziciji da bi preko njene teritorije putevi snabdijevanja mogli biti mnogo kraæi, sigurniji i racionalniji nego do sada.
„Kada se radi o energiji koja dolazi sa Bliskog istoka, kroz BiH je moguæe izgraditi trase transporta gasovoda koji æe pomoæi bržem i sigurnijem snabdijevanju Evrope. S druge strane, jadranske luke su veliki potencijal, a i BiH je pomorska zemlja koja je obdarena dubokim morem - morskim transportnim potencijalom koji je takoðe veoma važan i za buduæu Mediteransku uniju i za Evropu u cjelini. I to je dio prioritetnih projekata Mediteranske unije. Takoðe preko BiH je moguæe skratiti i rute za Srednju i Jugoistoènu Evropu i to za oko 2,5 hiljada nautièkih milja, ili za oko 4.000 kilometara ukoliko bi recimo iz bosansko-hercegovaèkih luka putevi išli prema Srednjoj i Jugoistoènoj Evropi, za razliku od sjevernoevropskih luka koje su mnogo udaljenije".
BiH ima potencijale za obnovljivu energiju
U svakom sluèaju, rekao je Silajdžiæ, BiH ima obnovljivu energiju i velike kolièine vode. Na Pariškom samitu su upravo svi govorili da voda postaje osnovni problem èovjeèanstva. „Mi u BiH imamo velike potencijale pitke vode ukoliko se budemo znali dobro organizovati. Imamo resurse energije kao što su vjetar i biomasa, geotermalne izvore i druge resurse obnovljive energije. Upravo je obnovljiva energija danas tema dana, s obzirom na cijenu nafte i globalni nedostatak energije u svijetu," istièe predsjedavajuæi Predsjedništva BiH.
Na pitanje Radija Deutsche Welle da li iz Pariza nosi utisak da je BiH doista ravnopravan partner ostalim èlanicama novoformirane Mediteranske unije, Silajdžiæ je odgovorio da je cijela pariška konferencija na vrhu bila tako intonirana da je pitanje jednakopravnosti bilo veoma prisutno. „Svi su naglašavali potrebu ravnopravnog dijaloga, u prvom redu izmeðu Sjevera i Juga što je tema koja je prisutna decenijama. Po intonaciji šefova država ili vlada posebno evropskih zemalja, pouzdano se moglo zakljuèiti da oni žele da Mediteranska unija otvara moguænost za ravnopravan dijalog. Evropa je upuæena na Mediteran, a Mediteran je upuæen na Evropu. Jedino ravnopravan dijalog æe doprinijeti iskorištavanju svih kapaciteta pravovremeno i pravedno, te za iznalaženje izvora za finansiranje velikih projekata. Naime, jedan od zadataka ove konferencije jesu upravo konkretni projekti koji æe se kasnije finansirati i provoditi uz pomoæ zajednièkih tijela Mediteranske unije kao što je Sekretarijat Unije. Njegov zadatak æe biti da obezbijedi što veæu koheziju, integraciju i koordinaciju 43 èlanice Mediteranske unije", izjavio je Silajdžiæ.
Od neèega se moralo poèeti - vjerujem u Mediteransku Uniju
Na pitanje da li, nakon 13-godišnjeg gotovo formalnog postojanja Barcelonskog procesa kojeg je EU za isti krug sredozemnih zemalja pokrenula 1995. godine vjeruje u uspjeh Mediteranske unije, Silajdžiæ je rekao da se „od neèega moralo poèeti". Podsjetio je da je i današnja Evropska unija poèela od zajednice za ugalj i èelik da bi danas izrasla u vodeæeg ekonomskog partnera svijeta.
„Dakle, moj odgovor na postavljeno pitanje je 'da'. Vjerujem u Mediteransku uniju. Biæe više dobrih projekta, više novca, više dobre koordinacije upravo zbog toga što postoji zajednièka volja i interes da ova Unija, koja je i posljedica globalizacije svijeta, što prije uspije. Na nama je, koji je èinimo, da iskoristimo sve ljudske, materijalne i prirodne resurse koji su oko nas. Uvjeren sam, dakle, da æe ovo biti jedan vrlo uspješan projekat", zakljuèio je predsjedavajuæi Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr Haris Silajdžiæ.