Brisel/Bruxelles, 15. 07.2009. - Evropska komisija je u srijedu u Briselu službeno predstavila prijedlog za ukidanje viza za graðane Srbije, Crne Gore i Makedonije, te najavila moguænost da sliènu preporuku izda za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju kada za to ispune uslove. Komisija je saopštila da bi se to moglo dogoditi do sredine sljedeæe godine.
"Današnji prijedlog trebao bi omoguæiti graðanima triju država putovanje bez viza u zemlje šengenskog/schengen prostora s novim biometrijskim putovnicama. Evropska komisija ostaje privržena i ukidanju viza za graðane Bosne i Hercegovine i Albanije, ali te države još nisu ispunile potrebne uslove da bi bile ukljuèene u današnji prijedlog", navodi se u službenom obrazloženju Evropske komisije.
"Naš je cilj i èvrsto uvjerenje da æe prijedlog za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu uskoro uslijediti", rekao je evropski povjerenik za proširenje Oli Ren/Olli Rehn koji je zajedno s povjerenikom za pravosuðe i unutarnje poslove Žakom Baroom/Jacqesom Barrot predstavio prijedlog vizne liberalizacije za "podobne".
Albanija i Bosna i Hercegovina "još nisu uèinile dovoljno u podruèju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, u postupku izdavanja putnih isprava, te nadzoru granica i migracija. Bez viza do daljnjeg neæe moæi putovati ni graðani Kosova.
Prijedlog Evropske komisije upuæuje se Evropskom parlamentu i Vijeæu EU koji donose konaènu odluku. U prijedlogu Evropske komisije ne navodi se datum od kada bi graðani Srbije, Crne Gore i Makedonije mogli putovati bez viza.
Komisija smatra da je Makedonija veæ ispunila sve tražene uslove za ukidanje viza, a Srbija i Crna Gora preostale uslove trebaju ispuniti do trenutka donošenja konaène odluke. U obrazloženju prijedloga citira se zakljuèak sa junskog sastanka ministara vanjskih poslova EU u kojem se navodi da bi odluka mogla biti donesena do kraja ove godine ako te države do tada ispune sve preostale uslove. Oèekuje se da æe radna tijela Vijeæa Evropske unije poèeti razmatrati prijedlog krajem septembra i da bi u najboljem sluèaju o tome mogli odluèivati ministri vanjskih poslova EU na sastanku 30. novembra, kako bi odluka mogla stupiti na snagu 1. januara sljedeæe godine.
Graðani Kosova, ukljuèujuæi i kosovske Srbe, koji se odluèe zatražiti srbijanske pasoše neæe s njima moæi putovati u šengenski prostor ako nemaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije.
Srbija, koja Kosovo smatra svojim teritorijom, izdaje pasoše svim graðanima Kosova koji to zatraže, a izdaje ih Koordinacioni centar u Beogradu. Prema prijedlogu Evropske komisije, posjednici takvih putnih putnih isprava neæe moæi putovati bez viza. Kosovo, èiju neovisnost još nije priznalo pet zemalja èlanica EU, nije ni sudjelovalo u dijalogu o ukidanju viza.
Oštre kritike najnovije odluke
Odluka da se iz prijedloga o viznoj liberalizaciji iskljuèi Bosna i Hercegovina naišla je na vrlo oštre kritike u EU i meðu zastupnicima Evropskog parlamenta, jer se praktiène posljedice takve odluke odnose samo na Bošnjake, buduæi da bosanskohercegovaèki Srbi mogu uzeti srbijanske pasoše, a bosanskohercegovaèki Hrvati s hrvatskim putovnicama mogu još od ranije putovati bez viza.
Stranka Zelenih u Evropskom parlamentu protivi se ukidanju viza za putovanje
državljana tri balkanske države, prije svega Srbije, jer smatraju da se tom
odlukom «vrijeðaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini».
Šef frakcije Zelenih u Evropskom parlamentu, francuski zastupnik Daniel
Kon-Bendit/Daniel Cohn-Bendit izjavio je u srijedu da mu se "od te
diskriminacije diže kosa na glavi", te da se time diskriminiraju žrtve na
Balkanu.
Bivši visoki predstavnik meðunarodne zajednice za BiH Kristijan Švarc-Šiling/Christian
Schwarz-Schilling ocjenjuje da, ukidanjem viza Srbiji, "EU nagraðuje ubice
iz Srebrenice", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istine i zablude
Iz zvaniènog Brisela se veæ godinama dokazuje da bez biometrijskog pasoša nema bezviznog
režima. Prešutkuje se, meðutim, istina da ni veæina èlanica EU još uvijek nema
biometrijske pasoše. Apsurd je tim veæi što EU od balkanskih zemalja najnoviju
generaciju putnih isprava zahtijeva odmah i sada, a sama sebi je ostavila
vremana do sredine 2012. godine!
Naravno, državni organi BiH i najviši predstavnici vlasti su primarno odgovorni
za dramatiènu neefikasnost, ispraznu retoriku i lažna obeæanja. Poèetak
izdavanja biometrijskih pasoša u BiH prvobitno je bio planirantek za 1. januar 2010. godine, ali je pod pritiskom javnosti i zvaniènog Brisela
taj rok pomjeren na 15. oktobra.
Ministarstvo civilnih poslova BiH provelo je tendersku proceduru za nabavku
biometrijskih pasoških knjižica, pa je u februaru ove godine sa
Bundesdruckerei-om iz Njemaèke (Njemaèka savezna ustanova za štampanje
dokumenata) potpisan ugovor o nabavci tih knjižica. Glavna razlika izmeðu
sadašnjeg i biometrijskog pasoša je u tome što ovaj drugi ima èip sa osnovnim
podacima o vlasniku, te otisak prsta ili snimku šarenice oka. Èip je zaštiæen
što onemoguæava falsificiranje dokumenata.
Nije nelogièno da Evropska unija generalno strahuje od nekontroliranih
imigracija, organiziranog kriminala i terorizma, ali nije logièno da se oko
pola milijarde evropskih graðana pribojava gotovo stotinu puta malobrojnije
Bosne i Hercegovine? Osim toga, bivša SFRJ je imala oko 22 miliona stanovnika,
imala je meðu najcjenjenijim pasošima skojim su se kretali slobodno po cijelom
svijetu i graðani ovih prostora nikoga decenijama i stoljeæima nisu terorisali,
ilegalno imigrirali, ili kriminalizirali evropsko društvo. Današnji strahovi EU
od Bosnaca i Hercegovaca nisu produkt realne opasnosti, veæ su
fabrikati real-politièkog odnosa koji se, uz ostalo, zasnivaju i na instrumentu
uslovljavanja i/li ucjene.
Zekerijah Smajiæ