19. oktobra/listopada 2007: Šefovi država i/li vlada 27 zemalja èlanica EU uspjeli su na vanrednom samitu u Lisabonu dogovoriti novi reformski ugovor, koji æe potpisati 13. decembra/prosinca u istome gradu. Lisabonski ugovor (tako æe se formalno zvati) zamjenjuje propali europski ustav koji, nakon tri godine pokušaja i dorada, nije prošao na prva dva referenduma (u Francuskoj i Nizozemskoj) zbog èega se od predloženog nacrta ustava i odustalo. Novim ugovorom Europska unija je izišla iz institucionalne krize koja traje još od 2000. godine kada su ugovorom iz Nice usvojena privremena institucionalna rješenja o sistemu glasanja, proširenja EU, imenovanja na vodeæe zajednièke funkcije isl. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je ugovor historijskim "jer Evropskoj uniji daje sposobnost za djelovanje u 21. stoljeæu".
Novi je ugovor usvojen nakon što su zemlje èlanice EU uspjele riješiti glavne prepreke, odnosno pitanja u vezi s brojem glasova koja su postavljale Poljska i Italija. Ne bude li iznenaðenja u procesu ratifikacije, ugovor bi trebao stupiti na snagu najkasnije u proljeæe 2009. godine, prije izbora za Evropski parlament u junu/lipnju iste godine.
Najvažnija promjena odnosi se na naèin odluèivanja u Evropskoj uniji uvoðenjem principa dvostrukog odluèivanja, što znaèi da je odluka prihvaæena tek ako za nju glasa 55 posto država èlanica. Druga znaèajna novost je uvoðenje funkcije predsjednika Evropskog vijeæa na dvoipogodišnji mandat, umjesto sadašnjeg rotirajuæeg šestomjeseènog predsjedavajuæeg. Visoki predstavnik EU æe ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije, a bit æe (kao i do sada) zadužen za voðenje vanjske politike Unije.
Novi reformski ugovor ima izuzetnu važnost i za zemlje zapadano-balkanskog regiona jer bi trebao omoguæiti daljnje proširenje Unije, buduæi da je postojeæi ugovor iz Nice dizajniran maksimalno za 27 zemalja èlanica, i taj je ‘bonus' veæ ispunjen prijemom dvije najmlaðe èlanice (Rumunija i Bugarska) u januaru/sijeènju 2007.
Glavnina usvojenog reformskog ugovora dogovorena je na samitu EU u junu/lipnju ove godine, za vrijeme njemaèkog predsjedavanja i uz snažnu francusku podršku, za što su njemaèkoj kancelarki Merkel i francuskom predsjedniku Sarkoziju (Sarcosy) odata posebna priznanja i u Lisabonu.