Bruxelles, 28. novembra 2007. - Prioriteti slovenskog predsjedništva Evropskom koje poèinje prvog januara a završava posljednjeg dana juna 2008. godine biæe: oživljavanje Lisabonske strategije o razvoju i zapošljavanju, energija, klimatske promjene i zapadni Balkan - izjavio je slovenski ambasador pri EU Igor Senèar. Slovensko predsjedništvo takoðe želi pojaèati Solunsku agendu po kojoj je "buduænost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", izjavio je Senèar i zakljuèio da EU svim ovim zemljama mora još jasnije pokazati da je njihova perspektiva u evropskim integracijama i da im je Evropska unija doista „dohvatljiva". Istakao je da bi u prvoj polovici sljedeæe godine sve zemlje ovog podruèja trebale imati potpisane Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.
Senèar je podsjetio da još samo dvije zemlje nemaju potpisan takav sporazum - Srbija i Bosna i Hercegovina. „Srbija je nedavno parafirala SSP, ali æe se na potpis èekati dok ne postigne punu suradnju s Haškim sudom. Sporazum s Bosnom i Hercegovinom spreman je od prosinca prošle godine, ali se za njegovo potpisivanje traži ispunjavanje odreðenih uvjeta, u prvom redu reforma policije", izjavio je slovenski ambasador.Senèar je najavio da æe u prvoj polovici sljedeæe godine, kao i do sada, biti organizirane dvije konferencije o pristupanju - jedna u aprilu, a druga u junu 2008. godine. U tom razdoblju bi Hrvatska, smtara Senèar, mogla okonèati pregovore o nekoliko bitnih pregovaraèkih poglavlja o pristupanju.
Hrvatska je dosad otvorila pregovore u 14 poglavlja, a u dva poglavlja pregovori su privremeno zatvoreni. Na sljedeæoj konferenciji o pristupanju sredinom iduæeg mjeseca Hrvatska bi mogla otvoriti još do pet novih poglavlja.
Senèar je najavio da æe u martu u Sloveniji biti organiziran neformalni sastanak ministara vanjskih poslova, tzv. Gymnich, na kojem æe glavna tema biti zapadni Balkan. Glavnim izazovom na zapadnom Balkanu, slovensko predsjedništvo vidi rješavanje konaènog statusa Kosova, istièuæi da je glavna zadaæa za EU da održi jedinstvo na tom planu.
Senèar je posebno naglasio da bi EU svakako morala izbjeæi pogreške iz 1990-tih, kada je bila razjedinjena u pristupu prema raspadu bivše Jugoslavije.