Prvi put u jednom zvaniènom izvještaju Evropskog parlamenta se predlaže da Bosna i Hercegovina, Turska "i druge zemlje pred kojima je deset i više godina èekanja za ulazak u EU" prvo dobiju neku prelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji. "Bez obzira na razloge zašto je to tako, èinjenica je da ne možemo primiti u punopravno èlantsvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage" izjavio je Brok uoèi parlamentarne debate o njegovom izvještaju, prenosi Radio Deutsche Welle.
Brisel, 09.07.2008. - Nakon plenarne rasprave, Evropski parlament æe na današnjem zasjedanju u Strazburu glasati o novoj strategiji proširenja Evropske unije, ukljuèujuæi i perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Redovni godišnji izvještaj o ovoj temi kojeg je pripremio uticajni njemaèki demokršæanin, Elmar Brok, prihvaæen je od Vanjsko-politièkog odbora 24. juna.
U izviještaju se istièe da EU treba poštovati preuzete obveze da æe primiti u èlanstvo sve one zemlje koje su sada u statusu kandidata ili potencijalnih kandidata, ali da se za eventualna daljnja proširenja moraju uzeti u obzir i apsorpcioni, odnosno prihvatni kapaciteti, Evropske unije. U statusu kandidata trenutno su Hrvatska, Turska i Makedonija, a u statusu potencijalnog kandidata Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.
Prvi put u jednom zvaniènom izvještaju Evropskog parlamenta se takoðe predlaže da Bosna i Hercegovina, Turska "i druge zemlje pred kojima je deset i više godina èekanja za ulazak u EU" prvo dobiju neku prelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji. "Bez obzira na razloge zašto je to tako, èinjenica je da ne možemo primiti u punopravno èlantsvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage" izjavio je Brok uoèi parlamentarne debate o njegovom izvještaju.
Za Srbiju je, meðutim, rekao da je "velika i važna zemlja bez koje se ne može ni govoriti o stabilnosti na Balkanu".
Njemaèki parlamentarac koji je dugo vremena obavljao i funkciju predsjednika Vanjsko-politièkog odbora EP, u svom Izvještaju o proširenju generalno pooštrava kriterije za ulazak novih èlanica u Evropsku uniju, te predviða da novih proširenja, ukljuèujuæi i Hrvatsku, neæe moæi biti sve do usvajanja Lisabonskog reformskog ugovora kojeg su sredinom juna irski glasaèi odbacili referendumom.
"Bez Lisabonskog ugovora, EU neæe imati ni legalni osnov za dalja proširenja, jer sadašnja Unija je kapacitirana na maksimalno 27 zemalja èlanica, koliko ih trenutno i ima", navodi se u Izvještaju.
U pogledu konaènog ishoda Lisabonskog ugovora, Brok je, meðutim, optimista. On vjeruje da æe se do kompromisa uspjeti doæi "do februara ili najkasnije do proljeæa naredne godine", èime bi i proces proširenja mogao biti nastavljen neometano.
Brok takoðe smatra da proširenje "mora iæi pod ruku" s konsolidacijom unutar Unije.
"Ako se ne srede svi unutrašnji odnosi u vezi sa funkcioniranjem institucija i ako ne uèvrstimo vlastite mehanizme odluèivanja, onda æe se EU podijeliti na nekoliko zemalja koje æe èiniti tvrdu jezgru Evropske unije, dok æe druge èlanice biti ostavljene na margijni - što ne bi bilo nikako dobro za buduænost evropske ideje", ocjenjuje Brok uoèi debate o njegovom izvještaju na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.(ZS: Prireðeno za RDW, Bon/Bonn)