Brisel, 4. juna/lipnja - Nakon što su šefovi država ili vlada EU u martu podržali osnivanje Mediteranske unije kao nadogradnju ranije uspostavljenog Barcelosnkog procesa za Sredozemlje, zastupnici socijalistièke frakcije u Evropskom parlamentu predložili su uspostavu Crnomorske unije, kao okvir za multilateralnu saradnju izmeðu EU i zemalja koje izlaze na Crno more.
Prijedlog socijalista ušao je u izviještaj o strategiji proširenja EU koje u ime demokršæanskih zastupnika u Evropskom parlamentu priprema Elmar Brok, o kojem æe se Spoljnopolitièki odbor EP izjašnjavati 24. juna.
Brok je prihvatio prijedloge/amandmane holandskog zastupnika Jan Marinusa Virzme (Wiersme) i austrijskog poslanika Hansa Svobode (Hannesa Swoboda) kojima se predlaže uspostava "specifiènih ugovornih odnosa" izmeðu zemalja èlanica EU sa državama ne-èlanicama koje izlaze na Crno more - Turskom, Rusijom, Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom.
Crnomorska unija bi se mogla proširiti i na još neke zemlje koje budu pokazale interes za ovakvu vrstu regionalne suradnje kao što su Albanija, Armenija i Azerbejdžan.
Ovo je veæ treæa inicijativa koja potièe iz EU u podruèju Evropske politike prema susjedima (ENP).
U obrazloženju prijedloga njemaèkog poslanika Elmara Broka se istièe da Crnomorska unija ne bi svojim èlanicama omoguæila samo ojaèavanje saradnje sa Evropskom unijom, veæ bi i Uniji omoguæila znaèajniju ekonomsku prisutnost i još veæu ulogu u pronalaženju mirnih rješenja za sukobe u tom regionu.
Parlamentarni zastupnici Svoboda i Virzma Swoboda takoðe naglašavaju da su crnomorske zemlje jednako važne kao i mediteranske i da bi proces funkcionalnog ujedinjavanja ili ‘grupisanja zemalja' trebalo da bude jedno od strateških opredjeljenja evropske meðunarodne politike, politike proširivanja i dobre saradnje sa susjedima Evropske unije.
"Naša dosadašnja politika prema evropskim susjedima je bila preskromna. Legitimna oèekivanja naših istoènih susjeda i mnogi izazovi s kojima se ove regije suoèavaju, zahtijevaju mnogo više i drukèije od dosadašnje europske politike prema susjedima", izjavio je holandski poslanik Jan Marinus Virzma.
On takoðe smatra da bi cilj te inicijative trebao da bude "pronalaženje zajednièkog rješenja za mnoge neriješene probleme s kojima se crnomorska regija suoèava, poput ekoloških, migracijskih i sigurnosnih, a to je jedino moguæe ako u takve procese budu ukljuèene i dvije ogromne zemlje kao što su Rusija i Turska", izjavio je Virzma.
Evropsko vijeæe je u martu ove godine prihvatilo prijedlog Francuske da se postojeæi evro-mediteranski dijalog u okviru ‘Procesa iz Barcelone' iz 1999. godine, dogradi prerastanjem u Mediteransku uniju od 44 zemlje, meðu kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, a koja æe biti formalno uspostavljena 13. jula na samitu u Parizu.
Mjesec dana kasnije, Poljska i Švedska su zajednièki predložile jaèanje saradnje sa istoènim susjedima EU u okviru "Istoènoevropske unije" odnosno Istoènog partnerstva u koje bi bile ukljuèene Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbejdžan i Moldavija.(Izvještaj prireðen u svojstvu evropskog dopisnika RDW iz Brisela)