Brisel/Bruxelles, 10.07.2008. - Nakon višesatne debate o strategiji Evropske komisije o proširenju na zemlje jugoistoène Evrope, koja je na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta otvorena u srijedu, a završena danas, zakljuèak je da evropska perspektiva zemalja Balkana nije dovedena u pitanje, ali nedostaju instrumenti kojima bi novo proširenje EU bilo izvodljivo.
To je, po svemu sudeæi i glavni razlog, što je u analizi stanja i perspektivi procesa proširenja koje je u ime Evropskog parlamenta, pripremio uticajni njemaèki parlamentarac Elmar Brok, svaku reèenicu ohrabrenja, slijedilo dvije reèenice suzdržanosti i pesimizma.
"Zemlje zapadnog Balkana, ukljuèujuæi i Hrvatsku èiji prijem ne bi trebalo da bude pod znakom pitanja zbog blokade Lisabonskog reformskog ugovora, oèigledno žele jednoga dana postati èlanicama EU. Mi ih u tome ne bi smjeli ometati. Ali EU mora biti za to sposobna, mora uspostaviti vrlo jasne instrumente proširenja i to ne samo u cilju prihvatanja novih èlanica, veæ u interesu proširenja prostora mira i stabilnosti kao preduslova ukupnog daljeg razvoja Evropske unije", rekao je Brok.
Preovlaðijuæi stav evropskih poslanika je da EU kao „super država na globalnom planu", mora biti institucionalno sposobna da rješava i unutrašnje probleme ukljuèujuæi i politiku stalno otvorenih vrata za sve države koje ispunjavaju evropske standarde, koje prihvataju zajednièke vrijednosti i koje su sposobne i spremne ostvarivati zajednièke evropske ciljeve.
„Nije dobro ako bismo za potencijalne èlanice EU gradili predsoblja iz kojeg su vrata dnevne sobe zatvorena", metaforièki je trenutno stanje unutar Unije opisao evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn. Osvræuæi se i na preporuku Elmara Borka o stvaranju "prijelaznih faza" za sve zemlje koje nisu kao Hrvatska veæ na pragu punopravnog èlanstva, Ren je podsjetio da su šefovi država ili vlada EU na briselskom samitu u junu potvrdili jasnu evropsku perspektivu zemalja zapadenog Balkana i usprotivio se svakoj politici proširenja koja bi odstupala od veæ usvojene strategije EU prema Balkanu.
„Glavna taèka Izvještaja i Strategije Evropske komisije o proširenju je pitanje evropskih unutrašnjih integracionih kapaciteta za prihvat novih èlanica. To je ona koènica koja bi mogla uticati na buduæe proširenje EU", rekao je Re i zakljuèio da je u ovom èasu, osim zemalja zapadnog Balkana, "prioritet politike evropskog proširenja jedino još Turska, a sve ostalo su samo ideje".
Švedska parlamentarka porijeklom iz Bosne, Ana/Anna Ibrišagiæ je, meðutim, meðu 44 parlamentarca koji nisu podržali ni Strategiju Evropske komisije niti Izvještaj Elmara Broka.
"Smatram da je dobro da smo ustanovili da proširenje Europske unije predstavlja uspjeh i da smo zemljama kojima smo ranije obeæali jasnu EU-perspektivu potvrdili da tu perspektivu i dalje imaju. Ali, i dalje ostajem ozbiljno zabrinuta zbog èinjenice da je, svaki put kada raspravljamo o proširenju Evropske unije, ton debate sve hladniji. Sve èešæe se koriste rijeèi kao što su: adekvatna sposobnost apsorpcije novih zemalja, politièka konsolidacija, unutrašnja reforma, opasnosti po socijalnu i ekonomsku koheziju Unije i tako dalje. Sve su to rijeèi koje u mojim ušima ne zvuèe niti kao vizija, niti kao cilj, veæ prije kao naèin odbrane i predupreðenja od eventualnog buduæeg proširenja. Umjesto istinske vizije, sve èešæe se govori o zamoru od proširenja i strahovima od javnog mnijenja, a premalo se èini da se takvo javno mnijenje unutar Unije promijeni".
Zakljuèak Evropskog parlamenta je da su dosadašnja proširenja EU bila uspješna, da se pooštreni kriteriji za nova proširenja moraju ispuniti, te da se ne smije dopustiti da EU bude svedena samo na zonu slobodne trgovine, a politièki nesposobna za globalnu utakmicu u kojoj trenutno ima vodeæu ulogu .(ZS:Prireðeno za RDW, Bon/Bonn)