Brisel/Bruxelles, 01.10.2008. - Evropska komisija je danas predlozila paket mjera kojima se traži da se na finansijskom tržištu EU uvede više "reda, discipline i podjele rizika", odnosno da se banke ne upuštaju u rizike ako nemaju odgovarajuæu kolièinu kapitala i ako prethodno nemaju preciznu procjenu eventualnog rizika.
Povjerenik Evropske komisije za unutrašnje tržište Charlie McCreevy ibrazložio je u srijedu suštinu 'anti-kriznog' plana protiv financijskih potresa kakvi su zahvatili Ameriku. U "direktivi o zahtjevima koje kapital mora ispuniti", odnosno zadatku koji se u novonastalim uslovima postavlja pred banke u EU (analogno tome i zemljama koje teže ka èlanstvu), glavno je da se od banaka zahtijeva da imaju više rezervnog kapitala nego do sada, što æe logièno, lakše ispuniti velike, nego male banke. Kao i u veæini sluèajeva, i ova direktiva æe prvo morati proæi odobrenje Evropskog parlament, a onda i Vijeæe ministara, odnosno svojevrsnu reviziju od strane država èlanica.
Najnoviju direktivu èine dvije važne upute. Prva je da u riziènim situacijama kakva je trenutna kreditna kriza u SAD, "rizik mora dijeliti i prodavac i kupac", a druga je da "banke više neæe moæi pokazati samo svoj kreditni rejting za analize rizika». "Ulog mora biti stvaran, i nikako ne manji od 5 posto", izjavio je McCreevy. On je pojasnio da kontolori više neæe gledati na kreditni rejting, nego na informacije o stvarnom stanju u protoku kapitala i sposobnosti za osiguranje od rizika. «Ako ne naprave kvalitetan due diligence, ili lažu, ili nemaju kvalitetne informacije, banke æe biti novèano kažnjene», najavio je McCreevy. Osim finansijske konrole, ojaèat æe se transparentnost i koordinacija sigurnosnih faktora kroz èak 40 mjera, najavila je Evropska komisija. Osnovat æe se takoðe «koledž kontrolora», koji æe raditi bez obzira na nacionalne granice, na cijelom unutarnjem tržištu.
Što se tièe finansijske krize, Evropska komisija æe kratkoroèno odgovarati na strukturna pitanja, a centralne banke æe se baviti likvidnošæu". Dugoroèno, jaèat æe se regulativa, zakljuèio je McCreevy. Oèekuje se da bi Evropski parlament mogao vrlo brzo raspravljati o usvajanju ove dikretive.
Istovremeno, Francuska koja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, pozvala je èelnike Velike Britanije, Njemaèke i Italije - evropske èlanice G8, te predsjednika Evropske centralne banke Jean-Claude Tricheta, predsjednika Eurogrupe Jean-Claude Junckera, na sastanak koji bi trebao poslužiti kao priprema za G8 kasnije ove godine.
Èelnici bi o istoj temi trebali razgovarati i na samitu EU 15. oktobra/listopada.
"Radi se o teškom razdoblju na meðunarodnoj sceni koje bi moglo trajati do sljedeæe jeseni", izjavio je francuski ministar za europska pitanja Jean-Pierre Jouyet u srijedu za radio France International.
Jouyet je u istom intervjuu rekao da bi Evropska centralna banka trebala izvuæi zakljuèke iz finansijske krize prilikom utvrðivanja visine kamata.
Juncker je pak novinarima u Luxembourgu rekao kako je siguran da æe ECB na sastanku tokom ove sedmice «uzeti u obzir uticaj finansijske krize u svojim odlukama o visini kamatnih stopa». Mislim da je ovo vrijeme kada moramo sistematizirati evropski odgovor na finansijsku krizu", naglasio je Juncker.