17.10.2007 - Predsjednici država i/li vlada zemalja èlanica Evropske unije okupit æe se u èetvrtak i petak, 18. i 19. oktobra/listopada na samitu u Lisabonu (Portugal). Cilj je postiæi konaèno potpisivanje Reformskog ugovora kojim bi Unija prilagodila svoje institucije novom vremenu. Ugovor bi trebalo da zamijeni ne usaglašeni Evropski ustav, koji nije stupio na snagu zbog neuspjeha na prva dva referenduma - u Francuskoj i Nizozemskoj.
Ugovor bi trebao omoguæiti daljnje proširenje EU, buduæi da je sadašnji Ugovor iz Nice (iz 2000-te) dizajniran za maksimalno 27 zemalja èlanica. Generalni okvir novog ugovora dogovoren je na samitu EU u junu/lipnju ove godine i u njemu se kao ranije ne spominju simboli, zastava i himna EU, a po prijedlogu Francuske izbaèena je i rijeè ustav.
Najvažnija promjena je naèin odluèivanja u Evropskoj uniji. Uvodi se princip dvostrukog odluèivanja, što znaèi da 55 posto država èlanica mora biti „za" kod donošenja najvažnijih odluka. Druga velika novost je uvoðenje funkcije predsjednika Evropskog vijeæa na dvoipogodišnji mandat, umjesto sadašnjeg rotirajuæeg šestomjeseènog predsjedništva. Visoki predstavnik (ova funkcija uvedena 1997., a trenutno je obavlja Javijer Solana) æe biti ujedno i potpredsjednik Evropske komisije, a bit æe (kao i sada) zadužen za voðenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom Ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova. (Više na: www.zekerijah-smajic.com/Èitaonica/Evropska unija za svakoga/Evropski ugovori
U povodu ovog, za Uniju historijskog samita, u nastavku donosim neke od najvažnijih dogaðaja kroz bogatu hronologiju konstituiranja današnje EU:
Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. maja/svibnja 1950. pozvao je u Parizu Francusku, Njemaèku i druge evropske zemlje da ujedine proizvodnju uglja i èelika kako Evropa više nikada ne bi ratovala. Schumanova deklaracija smatra se poèetkom evropskog ujedinjenja pa je kasnije 9. maj /svibnja proglašen Danom Evrope.
18. aprila/travnja 1951. - Francuska, Njemaèka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska potpisuju u Parizu Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i èelik (ECSC).
25. marta/ožujka 1957. - Francuska, Njemaèka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska potpisuju Rimske ugovore kojima su osnovane Evropska ekonomska zajednica (EEZ) i Evropska zajednica za atomsku energiju (Euroatom).
U julu/srpnju 1958. - Na konferenciji u italijanskoj Stresi definirana osnovna naèela Zajednièke poljoprivredne politike (CAP) koja se poèinje primjenjivati 1962.
1. jula/srpnja 1967. - Na snagu stupa Ugovor o spajanju institucija triju evropskih zajednica (Evropske ekonomske zajednice, Evropske zajednice za ugljen i èelik i Euroatoma).
1. januara/sijeènja 1973. - Prvo proširenje. Èlanicama Zajednice postaju Velika Britanija, Danska i Irska. (Norveška ne postaje èlanicom zbog negativnog ishoda referenduma održanog u septembru/rujnu 1972.)
Decembar/prosinac 1974. - Na samitu u Parizu odluèeno da se predsjednici država i vlada redovno najmanje dva puta godišnje sastaju u svojstvu Evropskog vijeæa.
1. Januar/sijeènja 1981. - Drugo proširenje. Grèka postaje 10. èlanicom.
1. Januar/sijeènja 1986. - Treæe proširenje. Èlanicama postaju Španija i Portugal.
19. juna/lipnja 1990. - Belgija, Francuska, Njemaèka, Luksemburg i Nizozemska potpisale Schengenski sporazum.
7. februara/veljaèe 1992. - Potpisan Ugovor iz Maastrichta (Ugovor o Evropskoj uniji) koji predviða uvoðenje zajednièke valute najkasnije 1. januara/sijeènja 1999.
Juna/lipnja 1993. - Evropski èelnici dogovorili na sastanku na vrhu u Kopenhagenu tzv. kopenhaške kriterije - politièke, ekonomske i pravne uslove koje buduæi kandidati za punopravno èlanstvo moraju ispuniti.
1. januara/sijeènja 1995. - Èetvrto proširenje. Èlanicama postaju Austrija, Finska i Švedska. (Norvežani ponovo na referendumu odbili èlanstvo).
Mart/ožujak 1995. - Schengenski sporazum stupa na snagu. Schengenski prostor u poèetku obuhvata Belgiju, Francusku, Njemaèku, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal i Španiju, a danas se proteže na 15 zemalja, uz još devet koje bi se uskoro trebale prikljuèiti.
2. oktobra/listopada 1997. - Potpisan Ugovor iz Amsterdama kojim se, meðu ostalim, uvodi institucija visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost.
1. januara/sijeènja 1999. - Jedinstvena evropska valuta euro uvedena u 11 èlanica. Novèanice i kovanice eura puštene u optjecaj 1. januara/sijeènja 2002. Eurozona danas obuhvaæa 13 zemalja.
Decembar/prosinac 2000. - Dogovoren Ugovor iz Nice kojim je utvrðena institucionalna rekonstrukcija Evropske unije za buduæa proširenju, najviše do 27 zemalja èlanica.
1. maja/svibnja 2004. - U Evropsku uniju ulazi deset zemalja - Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Èeška Republika, Slovaèka, Slovenija, Maðarska, Malta i Kipar.
29. maja/svibnja/1. juna/lipnja 2005. - Evropski ustav odbaèen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
3. oktobra/listopada 2005. - Poèeli pristupni pregovori s Hrvatskom i Turskom.
18. decembra/prosinca 2005. - Makedonija dobila status kandidata.
1. januara/sijeènja 2007. - U Evropsku uniju ulaze Bugarska i Rumunjska.
15. oktobra/listopada 2007. - Samo godinu i po nakon proglašenja nezavisnosti, Crna Gora potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, èime je EU potvrdila svoju opredijeljenost prema zemljama Zapadnog Balkana.
18. i 19. oktobra/listopada - Šefovi država i/li vlada Evropske unije sastaju se u Lisabonu kako bi usaglasili i potpisali novi reformski ugovor koji æe zamijeniti propali Evropski ustav.