Brisel, 20.03.2008. - Nakon osam godina od Zagrebaèkog samita evropsko-balkanskih zemalja, Evropska unija bi mogla sazvati novi evropsko-balkanski sastanak na vrhu do kraja ove godine, najvjerovatnije na osmu godišnjicu prvog takvog sastanka, koji je, na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Širaka, održan 24. novembra 2000. godine u Zagrebu.
Ova inicijativa bi se,.prema izvorima bliskim Evropskom centru za politièke studije u Briselu, realizovala u završnici polugodišnjeg mandata francuskog predsjedavanja Evropskom unijom, koja takvu ulogu preuzima 1. jula od Slovenije.
Na balkansko-evropskom samitu koji bi, prema nekim idejama, mogao biti održan u Beogradu, sve balkanske zemlje bi, osim verbalnog podsticanja na proevropsku perspektivu, trebalo da dobiju i vrlo precizan raspored poteza u njihovom praktiènom približavanju Evropskoj uniji - od ukidanja viznih barijera, do utvrdjivanja predpristupnog statusa za svaku od zemalja Balkana, u skladu s vlastitom spremnošæu i stepenom provedenih reformi.
Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina bi na tom samitu, kako se zagovara, trebalo da dobiju ratificirane sporazume o pridruživanju i otvorenu perpsketivu ka statusu kandidata za punopravno èlanstvo. Makedonija bi trebalo da dobije datum za poèetak pregovora o pristupanju, a Hrvatska datum o prijemu u punopravno èlanstvo.Na prvom evropsko-balkanskom samitu koji je održan taèno godinu i po nakon poèetka primjene nove evropske regionalne politike prema Balkanu koja je sve do danas na snazi u vidu Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP), još jednom je potvrðena jasna evropska perpsektiva zemalja obuhvaæenih ovim Procesom.
Zagrebaèki samit je dao do tada najjasniji poticaj evro-atlantskim integracijama, regionalnoj saradnji i politici dobrosusjedstva, što je i bio glavni cilj ovog sastanka na vrhu. Sva tri strateška cilja utemeljena su na bezuslovnom poštovanju državnih granica, rješavanju sporova pregovorima, poštovanju meðunarodnih obaveza ukljuèujuæi i obaveze prema Meðunarodnom kriviènom sudu za ratne zloèine izvršene na prostoru bivše Jugoslavije, trajnom rješavanju problema izbjeglica i povratnika, te poštovanju prava manjina.
Lideri balkanskih zemalja su tada u Zagrebu obavezani da potpišu meðudržavne sporazume o bilateralnoj i regionalnoj saradnji, koji neæe biti formalnog karaktera, veæ «po uzoru na EU i njen odnos prema vlastitoj suverenosti i zajednièkim vrijednostima». Tim sporazumima se posebno inistiralo na meðosobnom politièkom dijalogu, stvaranju zone slobodne trgovine, tijesnoj saradnji u oblasti pravosuða i unutrašnjih poslova; zajednièkom suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i svih drugih nezakonitosti i ilegalne prekograniène trgovine.
U završnoj deklaraciji Zagrebaèkog samita je zapisano da «regionalna saradnja, demokratizacija i pomirenje s jedne strane, te približavanje Evropskoj uniji, s druge, èine jedinstvenu cjelinu i nedjeljivi proces na podruèju Balkana».(Objavljeno na RDW, www.dw-world.de)