Šengenski prostor, koji sada obuhvata 15 zemalja èlanica EU i unutar kojeg nema graniènih kontrola, proširit æe se 21. decembra/prosinca na novih devet èlanica. Graðani Èeške, Estonije, Latvije, Litve, Maðarske, Malte, Poljske, Slovaèke i Slovenije od ovog æe datuma moæi ulaziti u šengenski prostor bez putnih isprava. Odluku o proširenju zone slobodnog kretanja formalno æe donijeti ministri unutarnjih poslova zemalja èlanica na sastanku poèetkom decembra.
S devet novih èlanica, šengenski prostor æe se na jugoistoku Kontinenta proširiti sve do hrvatskih granica pa je u Briselu veæ odluèeno da se graðanima ove zemlje omoguæi da, kao i dosad, u Sloveniju, Maðarsku i Italiju ulaze s osobnim iskaznicama. Dogovor o tome postignut je na sastanku ministara unutarnjih poslova 18. septembra/rujna ove godine.
Iako prema šengenskim pravilima graðani svih zemalja izvan EU moraju imati putovnice, upornošæu zvaniènog Zagreba, za hrvatske graðane je isposlovan politièki kompromis - prilikom ulaska u zonu šengena, hrvatski æe državljani osim osobne iskaznice dobijati i jednokratni obrazac koji æe biti peèatiran pri svakom prelasku granice susjednih Slovenije, Maðarske i Italije. Ako bi se prilikom rutinske kontrole ustanovlo da je neko od hrvatskih graðana bez putovnice prešao i na teritorij drugih zemalja Šengena, njihov æe se boravak smatrati ilegalnim.
Ranije je ove godine u više navrata iz Brisela najavljivano da bi odluka o proširenju zone Šengena na nove zemlje èlanice EU koje su u Uniju ušle 1. maja/svibnja 2004., mogla biti odgoðena za prvu polovinu 2008. godine. Kao glavni razlog takve odgode navodilo se "kašnjenje u utemeljenju policijske baze podataka, odnosno druge generacije šengenskog informacijskog sustava (SIS II)" koji se smatra preduslovom za ukidanje graniènih kontrola. Tada se u Briselu procjenjivalo da bi SIS II u svim potencijalnim èlanicama Šengena mogao bit operativan tek u junu/lipnju 2008. godine. Pri donošenju konaène odluke, meðutim, prevagnuli su pozitivna ocjena Evropske komisije o sigurnosti vanjskih granica zemalja kandidata, te pritisak novih èlanica EU da se njihov prijem u šengensku zonu završi prije kraja 2007. godine.
Šengenski sporazum potpisan je 1985. godine. Do sada ga je potpisalo ukupno 26 zemalja - 23 zemlje èlanice EU, te tri zemlje koje su izvan EU: Švicarska, Norveška i Island. Zasad ga, meðutim, primjenjuje tek 15 država - 13 starih èlanica EU, te Norveška i Island. Velika Britanija i Irska su jedine od starih 15 zemalja èlanica EU koje nisu dio 'Šengenlanda'. Od zemalja èlanica EU izvan Šengena je i Kipar, koji je tražio godinu dana odgode, te Bugarska i Rumunija, koje su u EU ušle 1. januara/sijeènja ove godine.
Približavanjem zone Šengena granicama Bosne i Hercegovine, sloboda prekograniènog kretanja graðana ove zemlje, biæe još restriktivnija, uprkos formalnoj liberalizaciji viznog režima sa EU koji bi za neke kategorije stanovništva trbalo da zaživi poèetkom 2008. godine.