Brisel/Bruxelles, 07.07.2008. - Inicijativa mnistra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svena Alkalaja za poptuno ukidanje administrativnih taksi od 35 eura za dobijanje šengenske vize, atraktivna je tema za široke narodne mase i podudara se s dobrim raspoloženjem zvaniènog Brisela da se nakon trinaest godina o rata u BiH konaèno poène shatati da oko 4 miliona stanovnika BiH, èak kada bi se hipotetièki svi do posljednjeg iselili, ne bi moghli ugroziti egzistenciju oko pola milijarde stanovnika Evropske unije.
Ministrova inicijativa meðutim kasni taèno dva mjeseca od kako je vlada Srbije u ostavci uspjela 7, maja ove godine isposlovati kod 50 posto èlanica Evropske unije da listu povlaštenih graðanja koji nisu obavezni na plaæanje viznih taksi, proširi na još nekoliko kategorija graðana, a prvenstveno na mlade koji nisu stariji od 25 godina i na graðane koji imaju bliske roðake u inostranstvu.
Sporazumom o viznim olakšicama izmeðu EU i BiH potpisan 19. decembra prošle, a koji je stupili na snagu 1. januara ove godine, kada i u Srbiji, omoguæene su znaèajne proceduralne olakšice pri dobijanju vize za sve graðane BiH, cijena administrativnih troškova je sa 60 eura po vizi smanjena na 35 eura, a veliki broj „specifiènih kategorija graðana" je oslobaðen od plaæanja administrativnih troškova. U obrazloženju takve odluke Evropske komisije je tada navela da je cilj ovakvih mjera "da se evropska perspektiva za graðane BiH uèinila što opipljivijom".
Meðu povlaštenim kategorijama bh. graðana koji su od 1. januara dobili pravo na besplatne vize su roditelji, bliski roðaci, supružnici i djeca (ukljuèujuæi usvojenu djecu), babe, djedovi i unuci, koji žele ptputovati u posjetu državljanima Bosne i Hercegovine koji su legalno nastanjeni na teritoriji neke od zemalja èlanica EU; èlanovi zvaniènih delegacija koji na zvanièan poziv upuæen Bosni i Hercegovini uèestvuju na sastancima, konsultacijama, pregovorima ili programima razmjene, kao i na dešavanjima koja se održavaju na teritoriji zemlje èlanice u organizaciji meðuvladinih organizacija; èlanovi Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u sluèaju da nisu osloboðeni plaæanja vize po ranijem sporazumu; ðaci, studenti, postdiplomski studenti i nastavnici koji su u pratnji onih koji putuju u svrhu studijskog boravka ili obuke, programa razmjene kao i drugih aktivnosti u vezi sa školstvom; djeca mlaða od 6 godina; osobe sa invaliditetom i lica koja ih prate; lica koja su predala dokumenta a kojima se dokazuje neophodnost njihovog puta po humanitarnom osnovu, ukljuèujuæi i hitno medicinsko lijeèenje ukljuèujuæi i osobe u ulozi pratioca bolesnog lica; osobe koje žele da prisustvuje sahrani bliskog roðaka ili da posjete ozbiljno bolesnog bliskog roðaka; uèesnici na meðunarodnim sportskim dogaðajima i lica koja ih prate u profesionalnom svojstvu; lica koja uèestvuju na nauènim, kulturnim i umjetnièkim aktivnostima, univerzitetu i drugim programima razmjene; uèesnici na zvaniènim programima razmjene koje organizuju zbratimljene opštine i gradovi; novinari i èlanovi medijskih ekipa; predstavnici tradicionalnih vjerskih zajednica koje su registrovane u Bosni i Hercegovini; predstavnici organizacija graðanskog društva koji putuju na sastanke, seminare, programe razmjene i kurseve obuke; vozaèi koji vrše usluge meðunarodnog teretnog i putnièkog transporta na teritorije zemalja èlanica u vozilima registrovanim u Bosni i Hercegovini; èlanovi posada vozova, hladnjaèa i lokomotiva koji putuju na teritorije zemalja èlanica; zatim penzioneri; èlanovi profesija koji uèestvuju na meðunarodnim izložbama, konferencijama, simpozijima, seminarima i drugim sliènim dešavanjima koja se održavaju na teritoriji zemalja èlanica Šengenske zone.
Zvanièni predstavnici Evropske komisje su potvrdili za Eadio Deutsce Welle da u izuzetnim i pojedinaènim sluèajevima, diplomatske misije i konzulati zemalja EU imaju pravo da i druge kategorije graðana oslobode od plaæanja vize ili da smanje cijenu njenog koštanja.
Utoliko, najnovija inicijativa bh. šefa diplomatije Alkalaja, iako zadocnjela u odnosu na Srbiju, ima osnova samo ukoliko se u njenu realizaciju bude ukljuèilo i Vijeæe ministara kao garant za provedbu Mape puta o liberalizaciji viza, te ako na terenu, u svakoj zemlji EU, diplomatska predstavništva BiH budu aktivnija i na ovom planu. Jer ublažavanje viznog režima i eventualno proširivanje liste korisnika besplatne vize trebalo bi da bude samo pomoæno sredstvo i prvi korak ka konaènom bezviznom režimu. Pregovori sa BiH su o tim kriterijima zvanièno otvoreni 26. maja u Briselu, BiH je svoju Mapu puta preuzela poèetkom juna u Sarajevu, a tehnièki pregovori o liberalizaciji viznog režima na nivou eksperat, nastavljaju se upravio ovog utorka u Briselu.
Na inicijativu Francuske, 17 evropskih državam je odluèilo da od 7. maja ove godine proširi režim besplatnih viza za graðane Srbije i na mlade do 25 godina, te na bližu rodbinu srpskih državljana koji žive u tim zemljama. To su Francuska, Slovenija, Njemaèka, Austrija, Kipar, Danska, Španija, Estonija, Grèka, Maðarska, Italija, Litvanija, Luksemburg, Slovaèka, Švedska i Èeška, te Norveška, koja nije èlanica EU ali je dio šengenskog prostora.
Ambasada Grèke u Beogradu je i prije 7. maja poèela sa primjenom odluke o viznim olakšicama i za dvije nevedene grupe graðana, ali turistièke vize su i dalje ostale pod režimom obaveznog plaæanja u iznosu od 35 eura, bez obzira na ro trajanja turistièke vize.ZS