Brisel/Bruxelles, 26.11.2008. - Paket mjera za borbu protiv ekonomske krize, rast i nova radna mjesta koji je Evropska komisija (EK) usvojila u srijedu, ukljuèuje fiskalne poticaje od 200 milijardi eura, što èini oko 1,5 posto bruto-društvenog proizvoda (BDP) EU. Plan, o kojem æe se raspravljati na predstojeæem samitu EU 11. i 12. decembra/prosinca, predviða niz mjera kojima bi se EU trebala suprotstaviti recesiji i zaštiti socijalno ‘najranjivije' slojeve stanovništva.
Plan se oslanja na dva uzajamno povezana elementa: na kratkoroène mjere za poticanje potražnje, spašavanje radnih mjesta i uspostavu povjerenja, te na "pametne investicije" za poticanje veæeg rasta u dugoroènom razdoblju. Od 200 milijardi fiskalnh poticaja, 170 milijardi (1,2% BDP) bi osigurale države èlanice, a preostalih 30 milijardi (0,3% BDP) obezbijedit æe se iz evropskog proraèuna i kreditnih fondova Evropske investicione banke (EIB). "Plan Evropske komisije nije zbir mjera koji mora biti primjenjen u svim državama èlanicama EU, nego paket iz kojeg zemlje èlanice mogu preuzeti ono što najviše odgovora stanju ekonomije u njihovim zemljama", izjavio je predsjednik EK Žoze Manuel Barozo/Josse Manuel Barroso na konferenciji za medije u Briselu.
Imajuæi u vidu da fiskalni poticaji nužno dovode do smanjenja proraèunskih prihoda, EK je predvidjela moguænost da u toku 2009. i 2010. zemlje èlanice mogu imati proraèunski deficit iznad praga od 3 posto, ali bi se nakon oporavka trebale što brže vratiti u dopuštene proraèunske okvire. Pakt o stabilnosti i rastu unutar EU dopušta godišnji proraèunski deficit zemalja èlanica do 3 posto njihovog BDP-a, a javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
"Vanredni uslovi traže vanredne mjere! Plan za oporavak može zadržati milione radnih mjesta u kratkoroènom razdoblju. Može pretvoriti krizu u priliku za stvaranje èistog rasta i boljih radnih mjesta u buduænosti. Pravodobni, ciljani i privremeni fiskalni poticaji pomoæi æe oporavku naše ekonomije unutar Pakta o stabilnosti i rastu", rekao je Barozo.
On je pojasnio da æe "pametne investicije u nova znanja i tehnologije ubrzati evropski put prema ekonomskim ciljevima 21. stoljeæa. Ako predloženi plan oporavka primjenimo odluèno, u tom sluèaju se možemo vratiti na put održivog rasta i razvoja. A ako ne budemo djelovali danas, prijeti nam opasnost od zaèaranog kruga recesije, pada kupovne moæi i poreznih prihoda, rasta nezaposlenosti i sve veæih proraèunskih deficita", upozorio je Barozo.
Prijedlozi EK ukljuèuju moguænost smanjenja socijalnih davanja poslodavaca za zaposlenike s veæim primanjima. Zemljama èlanicama ostavlja moguænost smanjivanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) ali minimalna stopa od 15 posto ne smije biti prekoraèena. Oko pet milijardi eura nepotrošenih sredstava iz evropskog proraèuna zajedno sa sredstvima EIB i zemalja èlanica, usmjerilo bi se na javno-privatna partnerstva za razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija u automobilskoj industriji.
Komisija takoðer najavljuje da æe ubrzati isplatu sredstava iz fondova za regionalni razvoj u visini do 6,3 milijarde eura, zatim oko pet milijardi eura iz evropskog proraèuna za poboljšanje energetskog umrežavanja, za ulaganja u razvoj širokopojasnog interneta, te oko milijardu eura za izgradnju javnih graðevina koje štede energiju. EK takoðer predlaže pojednostavljivanje kriterija za raspodjelu sredstava iz Evropskog socijalnog fonda od oko 1,8 milijardi eura namijenjenih za pomoæ najsiromašnijima i prekvalifikaciju nezaposlenih.
Komisija æe na Evropskom vijeæu 11-12. decembra/prosinca zatražiti od predsjednika i premijera država èlanica EU da odobre Plan oporavka i da "pokažu odluènost u zajednièkom djelovanju i èvrstoj koordinaciji". To, po mišljenju EK, Evropi može omoguæiti da na globalnoj sceni preuzme vodeæu ulogu u kreiranju uslova za realnu ekonomiju, kao što je njena vodeæa uloga na financijskim tržištima dovela do sporazuma na samitu G20 u Vašingtonu/Washington 15. novembra/studenog ove godine.