Brisel, 21.04.2008. - Od danas do èetvrtka biæe dani odluke da li æe Srbiji konaèno biti ponuðeno potpisivanje Sporazuma o pridruživanju prije majskih izbora, ili æe ipak sve ostaviti za kasnije.
Za sada, nedvosmislen stav da se potpisivanje Sporazuma okonèa 29. ovog mjeseca u Strazburu ima tek blaga veæina od ukupno 27 èlanica koju predvodi predsjedavajuæa Evropske unije, Slovenija koja je ujedno i najglasniji zagovornik takvog ishoda. Drugu grupu zemalja, medju kojima je i Njemaèka, plaši tradicionalna nepredvidljivost dešavanja na Blakanu, dok nekoliko èlanica EU, meðu kojima su Belgija i veæina skandinavskih zemalja, još uvijek suzdržano išèekuju ishod diplomatskih pritisaka na Holandiju kako bi se uslovljeno izruèenje generala Mladiæa, odložilo za period ratifikacije Sporazuma.
Iz dobro obaviještenih izvora u Briselu za DW je potvrðeno da bi odluèujuæi dan za Srbiju mogao biti èetvrtak do kada æe biti poznato da li æe nacionalni Parlament Holandije biti u stanju popustiti pred pritiscima nekoliko vodeæih èlanica Evropske unije na èelu s Francuskom, kako bi se i uz pomoæ Sprozauma o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji, „pripomoglo demokratskim snagama Srbije na predstojeæim izborima." Odluka vlade u Hagu æe, van svake sumnje, umnogome zavisiti i od zakljuèaka Spoljno-politièkog odbora holanskog parlamenta èija je delegacija danas u Beogradu.
Najkasnije do srijede, glavni tužilac Haškog tribunala, Belgijanac Serž Bramerc, takoðe bi trebalo da informiše EU o svojim zakljuècima nakon prošlonedjeljne posjete Beogradu, posebno u vezi s iznesenim stavom da se od Srbije ne oèekuje samo izruèenje genetala Mladiæa, veæ sveobuhvatna saradnja koja podrazumijeva i izruèenje ostalih optuženika, dostavljanje dokumentacije po zahtjevima Tužilaštva, oslobaðanje svjedoka dužnosti èuvanja tajne radi svjedoèenja u postupcima pred Tribunalom, program zaštite svjedoka koji svjedoèe po predmetima u Hagu, te pristup arhivama državnih organa Srbije.
Osim neupitne volje evropskog komesara za proširenje Oli Rena i Slovenije u ulozi predsjedavajuæeg EU, olakšavajuæu okolnost za potpisivanje Sporazuma prije izbora u Srbiji, predstavlja i èinjenica da su administrativno-pravne i tehnièke procedure za potpisivanje „obavljene uzorno i u cjelosti su završene na vrijeme". U tom pogledu Srbija se ne može porediti s Bosnom i Hercegovinom koja je, zbog unutrašnjo-politièkog nejedinstva isuviše zakasnila s usvajanjem reformskih zakona o policiji, èime je briselsku jezièno-pravnu administraciju dovela u besprimjeran vremenski tjesnac iz kojeg je, samo sedam dana prije zasjedanja Ministarskog savjeta EU u Luksemburgu, gotovo nemoguæe izaæi.
Za razliku od BiH, Sporazum sa Srbijom je pravno-tehnièki spreman za potpisivanje od novembra prošle godine kada je i rativikovan. Za konaènu finalizaciju potrebna je jedino još jedinstvena politièka odluka Brisela, koje još uvijek nema.
Dobro obaviješteni izvori bliski slovenaèkom predsjedništvu u sjedištu EU, meðutim, naglašavaju da je ranije najavljivani datum potpisvanja Sporazuma „potpuno marginalan" u odnosu na èinjenicu da bi se to ipak moglo dogoditi prije izbora. „Da li æe se Sporazum potisati 29. aprila ili tokom prvih desetak dana maja, ima nmnogo manju važnost od èinjenice da Srbija treba da dobije Sporazum prije izbora", izjavio je naš sagovornik.
Isti izvor takoðe ukazuje na èinjenicu da potpisivanje Sporazuma ne moraju uvijek i u svakom sluèaju potpisivati resorni ministri u vrijeme svojih redovnih zasijedanja, veæ da takav mandat, uz saglasnost državnih organa svake od zemalja Unije, mogu imati i njihovi ambasadori u Komitetu stalnih predstavnika pri Evropskoj uniji (COREPER). U ime Evropske komisije, takav mandat po službenoj dužnosti je u rukama komesara za proširenje, a u ime zemlje na koju se Sporazum odnosi, ovlašæeni potpisnik se odreðuje u skladu s unutrašnjim procedurama.(objavljeno na RDW, www.dw-world.de)