Brisel, 11.07.2008. - Za predstojeæi samit o Mediteranskoj uniji ili sve èešèe Sredozemnoj uniji, koji je zakazan za nedjeju u Parizu, Generalna direkcija Evropske komisije za prevodilaèke poslove obezbijedila je 88 prevodilaca, koji æe cijeli tok samita prevoditi na 29 jezika.
Ovo je pri put da se jedan dogaðaj u organizaciji Evropske unije aktivno ili pasivno prevodi na toliko jezika. Svi redovni samiti Evropske unije prevode se na 22 službena jezika Evropske unije.
Iz francuskog predsjedništva je u petak saopšteno da æe svih 44 predsjednika država ili vlada, ukljuèujuæi i predstavnike Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, koje su pozvane u èlanstvo Mediteranske unije, ovoga puta moæi govoriti na maternjem jeziku i slušati izlagaja drugih uèesnika samita na svom jeziku.
Prevodilaèka služba Evropske unije, sa oko 2800 stalnih i povremenih prevodilaca, najveæi je takav aparat u svijetu. Svakodnevno oko 800 prevodilaca obavlja svoj posao na oko 50-60 dnevnih dogaðaja u Briselu.
Srazmjerno velièini i znaèaju posla koji obavlja, briselska prevodilaèka služba je jedna od najskupljih generalnih direkcija unutar Unije. Godišnje se na uposlenike jezièkog sektora u Briselu troši oko 238 milina eura, ili pola eura po glavi stanovnika Evropske unije.
Autor ideje o osnivanju Mediteranske unije je fancuski predsjednik Nikolas Srkozi/Nicolas Sarkozy koji je odmah nakon dolaska na dužnost u maju 2007. godine izjavio da æe se "u Sredozemlju mora prevaziæi mržnja, kako bi se obezbijedio prostor za mir i civilizovan život svim graðanima toga podruèa". Veæ tada je izjavio da je "došao momenat kada æe se izgraditi i Mediteranska unija - Unija koja æe spajati Evropu i Afriku".
Same korijene Mediteranske unije fancuski predsjednik je i tada i danas vidio upravo u Evropskoj uniji koja je ubrzo nakon Drugog svjetskog rata nastala u cilju pomirenja decenijama zavaðenih evropskih naroda. Kao što su poèetkom 50-tih godina nekada suparnièke sile Njemaèka i Francuska sjele zajedno za isti stol da bi izgradile današnju Evrpsku uniju, tako je isto moguæe i zemlje južnog Sredozemja dovesti za isti stol - Alžir i Maroko, ili arapske zemlje i Izrael - uvjeren je Sarkozi.
Ipak, sve do pred sami Pariški samit, neke arapske zemlje još uvijek nisu potvrdile dolazak, a neke kao Libija, veæ su saopštile da u Pariz neæe doæi.
Prvobitna ideja francuskog predsjednika da to bude Unija samo onih zemalja koje izlaze na Sredozemno more razbijena je veæ na prvom sastanku šefova država ili vlada EU kada se najodluènije usprotivila Njemaèka. Korak po korak, od sredine juna do samita u Parizu, Sarkozijeva ideja je od Mediteranske unije veæ evoluirala u Sredozemnu uniju. A kako æe se konaèno zvati, ko æe u njoj biti i kako æe djelovati, trebalo bi da bude dogovoreno u nedjeju u Parizu.