Brisel/Bruxelles, 03.07. 2008. - Od tranzicije ka približavanju razvijenom Zapadu-ekonomski izazovi u zemljama istoène Evrope i bišeg Sovjetskog saveza, naslov je vrlo otrežnjujuæe nauèno-struène rasprave koju je organizirala Svjetska banka sa grupom najuticajnih ekonomista koji rade u Briselu, a skupom od oko 120 eminentnih ekonomskih struènjaka predsjedavo je potpredsjednik srbijanske vlade i buduæi ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju Božidar Ðeliæ.
Na konferenciji je izvršena prezentacija najnovijeg sveobuhvatnog istraživanja o efektima tranzicije u zemaljama jugoistoène Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza ka bogatim zemljama zapadne Evrope, a neobièno brojna delegacija iz Srbije takvu priliku je iskoristila kako bi se pokazalo „šta Srbija radi i šta zna u ovoj oblasti, kako bi i na taj naèin poveæala vlastiti globalni uticaj ne samo u Briselu, veæ i mnogo šire na sve više isprepletenom globalnom tržištu", izjavio je Ðelilæ.
„Na skupu su predstavljene najsvježije analize i iskustva kako obezbijediti da zemlje istoène Evrope pa i Srbija doðu do nivoa plata, penzija i života kakvi su u Belgiji, Švedskoj, Njemaèkoj, Italiji ili Francuskoj. Iz ove debate u Briselu i analiza Svjetske banke koje su predstavljane potvrðeno je da je lakše završiti tranziciju nego doæi do standarda kakakv je u zapadnoj Evropi", izjavio je Ðeliæ za Radio Deutsche Welle.
Najnovije analize Svjetske banke pokazju da zemlje koje su nedavno ušle u EU imaju oko 50% bruto domaæeg proizvoda po glavi stanovnika u sporedbi sa starim èlanicama EU, što takoðe potvrðuje, reèeno je na konferenciji, da je tranzicija i ulazak u EU nužan i nezamjenjiv proces za zemlje istoène Evrope, ali da nije i dovoljan da bi se samim ulaskom postigao isti životni standard kao na Zapadu.
„Zato je i Srbiji potrebna sljedeæa, nova, generacija reformi, a izdvoji bih tri tri: da mnogo više investiramo u prosvjetu, nauku i tehniologiju jer u protivnom æemo biti u potpunosti prepušteni odlukama stranih velikih kompanija. Mi moramo imati i naše znanje i vlastitu tehnologiju da bi bili mnogo privlaèniji i za najnaprednije strane firme. Moramo imati vlastito znanje koje æemo moæi prodavati svijetu! Drugi paket prioritetnih reformi je vrlo brzo uspostavljanje takvih institucija, naroèito onih regulatornog karaktera, u oblasti telekoma, energetike i medija koje æe obezbijediti da se predstojeæa tržišna utakmica provodi bez ikakvih smetnji u domenu slobodne konkurencije i ulaska i izlaska sa tržišta. Treæi i najvažniji elemenat predstojeæih reformi jeste neminovnost i potreba da se Srbija u ovom globalizovanom svijetu što prije okrene Evropi, ali i svijetu i da tražimo i pronaðemo investitore iz Rusije, Indije, Kine i veoma bogatih fondova kakvi postoje u vrlo bogatom Persijskom zalivu, pa i iz Azije. Uvjeren sam da æe Srbija i buduæa vlada, uporedo sa veoma teškim poslom na klasiènoj tranziciji i priprema za ulazak u EU, veæ od danas morati uspostavljati takav model razvoja koji æe dovesti do toga da se u Beogradu, Novom Sadu, Leskovcu, Užicu, Loznici, Zajeèaru - kroz nekoliko godina ili deceniju-dvije, živi na isti naèin i sa istim životnim standardom kao i u Belgiji, Francuskoj ili Italiji.
Na pitanje RDW da li veæ ima konkretnih nagovještaja da bi veliki strani investitori iz Evrope, Rusije, Indije ili drugih velikih tržišta uskoro mogli poèeti dolaziti s projektima i novcima u Srbiju, Ðeliæ je odgovorio da je u toku nekoliko „vrlo konkretnih investicija, projekata ili pregovra sa Rusijom, Indijom, Kinom i arapskim zemljama, gdje postoje ne samo, kako se obièno misli nafta i novac, veæ i stanovita znanja i moguænosti za investicije. Karta globalne mundijalizacije nije više samo Amerika i Evropa veæ je mnogo kompleksnija, izazovnija i zahtjevnija, ali sam uvjeren da æe Srbija ukoliko bude imala izbalansiranu spoljnu politiku i osnaženu ekonomsku diplomatiju, biti u stanju da iskoristi mnoge nove izazove i šanse koje nudi takva nova karta svjetskog kapitalizma 21. vijeka", izjavio je Božidar Ðeliæ nakon konferencije o ekonomskim izazovima tranzicije u istoènoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog saveza. ZS