Logo

Internet osvojio evropske kompanije

Brisel/Bruxelles, 10.12.2008. - Više od 93 posto kompanija Evropske unije (EU) Islanda i Norveške (koje nisu èlanice EU) poèetkom ove godine je imalo pristup internetu, što je poveæanje za oko 25 posto u odnosu na januar 2007. godine. Istovremeno, oko 81 posto kompanija imalo je moguænost komuniciranja putem brzog, širokopojasnog (broadband)* interneta, a u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je neznatan porast od èetiri procenta.

 

 

*Pojmovnik: Broadband (engl. široki dijapazon, široki opseg, širokopojasni) koristi se kao sinonim za brzi pristup internetu putem ADSL modema, optièkog kabla ili radio vezom. Nasuprot broadband koneckiji je 'narrowband'  koja podrazumijeva slabu, ogranièenu, skuèenu, tešku, tijesnu ili usku internet konekciju (preko telefonske linije).

 

Prema podacima Evropskog statistièkog ureda Eurostat, èak dvije treæine kompanija (64%) imalo je vlastiti web-portal, a u odnosu na januar 2007. porast je zabilježen od samo jedan posto.

Najveæa, gotovo potpuna, stopa internetizacije u preduzeæima utvrðena je u Holandiji i Finskoj (99%), Danskoj (98%), Belgiji, Austriji i Sloveniji (po 97%), a internetizacija manja od 90 posto utvrðena je u Rumuniji (67%), Bugarskoj (83%), Maðarskoj (86%), Latviji (88%) i Kipru (89%). Najveæi broj preduzeæa koji je imao moguænost brzog interneta u januaru ove godine bilo je u Finskoj, Francuskoj i Španiji (po 92%), u Belgiji (91%), a najmanje takvih kompanija je u Rumuniji (44%), Litvaniji (56%) i Poljskoj (59%). Iz navedenih podataka Eurostat zakljuèuje da je internetizacija kompanija u zemljama EU dostigla gotovo potpuni obuhvat, dok je tzv. brzi pristup internetu još uvijek u razvoju.

Zemlje zapadnog Balkana nisu obuhvaæene istraživanjem, ali neslužbene staitistike IT kompanije Softing d.o.o. Mostar pokazuju da je internetizacija u BiH tek oko 25 posto, a internetizacija preduzeæa tek nešto malo veæa (oko 30 procenata).

 

Copyright © 1997-2014 Zekerijah Smajic. Powered by cybercell.co