Bruxelles, 06.11.2007. - Provedba reforme policije u skladu s „tri evropska principa", potpuna saradnja s Meðunarodnim sudom za ratne zloèine, reforma javnih emitera i javne uprave, èetiri su stara-nova uslova koje BiH mora ispuniti kako bi zakljuèila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je suština redovnog Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku ove zemlja u posljednjem izvještajnom razdoblju od oko godinu dana.
Uz izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za èlanstvo u EU, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedeæih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate - Hrvatsku i Tursku.
Prezentirajuæi komisijin izvještaj na pres-konferenciji u Sarajevu, zamjenik direktora Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Jan Truszczynski kazao je da je BiH u posljednih godinu dana uradila „vrlo malo na ispunjavanju prioriteta utvrðenih zajednièki prihvaæenim dokumentom Evropskog partnerstva.
Glavni uzrok reformskom zastoju je, po ocjeni evropskog zvaniènika, u porastu nacionalistièke retorike i napetoj politièkoj atmosferi do koje je došlo usljed nedostatka saradnje izmeðu entiteta i državnog niova.
"Bosna i Hercegovina nije uspjela u potpunosti preuzeti odgovornost za upravljanje procesima u zemlji", ocijenio je Truszczynski, istièuæi kako je u narednom periodu nužno da politièki lideri ostvaruju konsenzus o kljuènim pitanjima za cijelu zemlju. Ustavna reforma je jedno od takvih „jer æe omoguæiti uspostavu funkcionalnijih i efikasnijih organa vlasti." Evropska komisija ni ovoga puta nije odreðivala rokove ustavnih promjena, ali se u Izvještaju navodi da bi to bilo potrebno uèiniti „što je moguæe prije."
U Izvještaju Evropske komisije o napretku, navode se i drugi prioriteti na kojima BiH mora ostvariti napredak, kao što je stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, sloboda kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, te socijalne i ekonomske reforme.
Meðu rijetkim pozitivnim ocjenama Evropske komisije navodi se napredak u saradnji sa Haškim tribunalom, konstruktivna saradnja sa zemljama regiona, jaèanje ekonomije i makroekonomske stabilnosti, te profesionalno i i efikasano okonèanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji su završeni prije godinu dana. Napredak je ostvaren i na uvoðenju evropskih standarda u oblasti transporta, obrazovanja, olakšavanja viznog režima i politike azila.
U izvještaju Evropske komisije navodi se da BiH nije napredovala ni na polju zaštite ljudskih prava i manjina, jer je vidljivo da dominiraju vjerska netolerancija i etnièka diskriminacija.
Komentirajuæi najnoviji Izvještaj Evropske komisije, direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topèagiæ smatra da je ocjena da nije bilo napretka u reformama zabrinjavajuæa i da zaslužuje najozbiljniju analizu. „Važnije od samog Izvještaja je da imamo napredak, da imamo efikasnije i brže usvajanje propisa o osnivanju institucija, rad tih instutucija je ekspeditivniji i u cijelom ovom reformskom procesu napredujemo brže nego što je bilo do sada" - izjavio je Topèagiæ za Radio slobodna Evropa.