Istraživanje, takoðe, pokazuje da kolektivna strahovanja od bliske i dalje buduænosti za sada ipak neæe imati ozbiljnijeg odraza na izlazak biraèa na redovne izbore za èlanove Evropskog parlamenta koji se svakih pet godina održavaju u junu.
U tri kljuène oblasti zabilježen je "znaèajan porast" pesimizma u odnosu na prethodno istraživanje: kolektivnu zabrinutost u vezi sa ekonomskim rastom izrazilo je ukupno 51 posto ispitanika, ili za 6 posto više nego u prethodnom ispitivanju, u vezi s nezaposlenošæu 49 posto (+2), te sa inflacijom i kupovnom moæi (47%, +6). Kolektivna zabrinutost graðana Evropske unije je, meðutim, smanjena u vezi sa moguæim krizama i nestabilnošæu (33%, -4), borbom protiv klimatskih promjena (29%, -4), imigracijama (29%, -3) i terorizmom (28%, -7).
Godinu dana ranije, samo 9 posto ispitanika znalo je da se izbori za Evropski parlament održavaju u junu ove godine, dok je prema najnovijem istraživanju o tome bilo obaviješteno oko tri puta više evropskih graðana (26 posto). Nakon izbijanja najnovije finansijsko-ekonomske krize, 44 posto ispitanika je izjavilo da je zainteresirano za izlazak na parlamentarne izbore, što je za oko 2 posto manje u odnosu na prethodno istraživanje.
Pozitivna posljedica krize je, meðutim, jaèanje eura kojeg sada ogromna veæina graðana EU (preko 85 posto) vidi kao "vodeæi faktor evropskog identiteta", a "harminiziranje sistema socijalne zaštite izmeðu zemalja èlanica" kao snažan dokaz jednakopravnosti i kohezije izmeðu graðanja Evropske unije.
Rezultati najnovijeg istraživanja, takoðe, pokazuju da o Evropskom parlamentu generalno vlada pozitivno mišljenje kao demokratskoj i objektivnoj instituciji, koja ima ulogu i moæ za postizanje jedinstvenih stavova unutar Evropske unije.ZS