Beograd,30.01.2009. - Predzadnjeg dana januara, Srbija je poèela s jednostranom primjenom Privremenog trgovinskog sporazuma u cilju što brže primijene odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, koji je potpisan 29. aprila u Luksemburgu/Luxembourg.
Carinske stope na uvoz robe iz EU æe do 30. januara biti smanjivane postepeno i po robnim grupama, a na temelju nedavno usvojenih izmjena Zakona o carinskoj tarifi, zbog èega æe, po rijeèima srbijanskog premijera Mirka Cvetkoviæa, "graðani i privreda od sada izdvajati manje sredstava jer æe odreðene robe koje se nabavlja iz EU, biti jeftinije".
Kao jedan od glavnih pozitivnih uèinaka primjene Sporazuma, u srbijanskoj javnosti i medijima navode se dvostruko niže carine na uvoz automobile, a imajuæi u vidu da æe zbog toga biti umanjeni i carinski prihodi u državnoj kasi, vlada Srbije je "pravovremeno" donijela uredbu o poveæanju poreza na alkohol, cigarete i pivo, zbog èega su ti proizvodi poskupjeli.
Primjena Privremenog trgovinskog sporazuma trebala je poèeti s prvim danom ove godine, ali je odgoðena jer je srbijanski parlament prethodno morao usvojiti izmjene Zakona o carinskoj tarifi.
Kao i u drugim zemljama koje su prolazile kroz ovu fazu harmonizacije sa standardima EU, poèetak primjene Privremenog sporazuma je i u srbijanskoj javnosti izazvao razlièita tumaèenja. Po jednima, snižavanje carina na uvoz robe iz EU æe "ugroziti srbijansku ekonomiju i opasno skresati budžetske prihode", dok po drugima pojaèana konkurencija vodi samo boljoj snabdjevenosti tržišta, snižavanju cijena i bržem ulasku Srbije u EU. Iskustvo svih dosadašnjih sporazuma ove vrste govori da su zagovornici harmonizacije zakona i povezivanja s evropskim tržištem, u pravu.
Prilikom potpisivanja SSP-a sa Srbijom, krajem aprila prošle godine, Vijeæe ministara Evropske unije odluèilo je da njegova ratifikacija i primjena, kao i primjena Privremenog trgovinskog sporazuma mogu poèeti tek nakon što Vijeæe bude zakljuèilo da je Srbija ostvarila "punu suradnju s Haškim tribunalom".
Poèetkom septembra prošle godine SSP je ipak ratificiran u srbijanskom parlamentu, ali sedam dana kasnije, na sastanku ministara vanjskih poslova EU, Holandija je ostala pri stavu da primjena oba sporazuma sa Srbijom nije moguæa "sve dok su preostali haški optuženici Ratko Mladiæ i Goran Hadžiæ na slobodi". Meðutim, saglasnost na jednostranu primjenu Privremenog sporazuma sa Srbijom i tada i nekoliko puta kasnije, dao je povjerenik za proširenje, Olli Rehn, što je u poèetku izazvalo polemiène rasprave i unutar EU i u Srbiji. Bez obzira na to, srbijanska vlada je 16. oktobra prošle godine donijela odluku da se s primjenom Privremenog sporazuma poène 1. januara 2009. godine, što bi i bilo uèinjeno da u decembru, zbog obima posla u srbijanskom parlamentu, nije bilo ‘zapelo' s izmenama Zakona o carinskoj tarifi.